Hrvatska zloupotrebljava proširenje EU radi svojih uskih interesa u BiH

Europska unija mora resetovati pristup državama Zapadnog Balkana i preći iz narativa proširenja u proces transformacije, te spriječiti pojedine države poput Hrvatske da zloupotrebljavaju proces za provođenje svojih uskih ciljeva, navodi se u najnovijoj studiji Centra za demokratizaciju koju je objavila Fondacija Fridrih Ebert, otkriva Nezavisni istraživački centar NICK.

Autor studije Tobi Vogel upozorava da je ovo idealan trenutak da Brisel ispravi greške koje su napravljene proteklih 15 godina zbog čega se proces proširenja pokazao neefikasnim, te nije doveo do očekivane demokratizacije u regiji.

Zar nisu proširenje EU i njeni metodi u krizi, ako su demokratski standardi u dvije države koje predvode proces (Srbija i Crna Gora) kontinuirano u padu – navodi u uvodu istraživanja Felix Henkel, regionalni direktor Fondacije Friedrich Ebert.

Istraživanje pokazuje da su Europska unija, pa i Sjedinjene Američke Države u pokušaju da održe stabilnost u regiji, postali zagovornici statusa quo.

Vogel smatra da se mora promijeniti suština procesa proširenja, umjesto da se naglasak pravi na već ustaljenim stepenicama, on pređe na suštinsku transformaciju i demokratizaciju društava i država.

Perspektiva članstva u EU i NATO se pokazala nedovoljnim poticajem za elite da provedu značajnu demokratizaciju. Rezultat je da su demokratske politike u padu – navodi Vogel.

U studiji su navedeni i pokazatelji američke organizacije Freedom House, koja upozorava na pad demokratije u Srbiji zbog koncentracije moći u rukama Aleksandra Vučića i u Crnoj Gori.

Takvo saznanje i rastući utjecaj Rusije su primorale Uniju da ponovo razmisli o proširenju što je dovelo do nove strategije, ali Vogel smatra da je ovo vrijeme za potpuni reset, jer 2019. godine dolazi nova Europska komisija, prijestolnice u EU su sve više zabrinute a i Velika Britanija najavljuje jačanje uloge uprkos izlasku iz EU.

Vogel cijeni da je februarska strategija dobar osnov. Između ostalog, Vogel predlaže formiranje posebne koalicije ili kontakt grupe država koje prepoznaju da je kolektivni interes EU demokratska transformacija na Balkanu.

Oslobođeni birokratski uplitanja ovakva bi grupa mogla politički djelovati jače na Balkanu. Grupa “Prijatelji Zapadnog Balkana” bi mogla biti nastavak Berlinskog procesa, koji je već dao određeni momentum procesu. Ali, neke države bi obavezno morali isključiti iz tog procesa – kaže Vogel.

Među njima je Hrvatska. On ističe da je Hrvatska već koristila proces proširenja da bi provodila svoje “uske političke ciljeve u susjednoj BiH”.

 

Među tim državama je pomenuo i Austriju, Mađarsku i Poljsku.

Ilustrirajući koliko je aktuelni proces proširenja neefikasan Vogel ističe da bi prema važećim planovima BiH otvorila pregovore o članstvu 28 godina od kraja rata 1995., a ako bi za pregovore trebalo 11 godina, koji se pretpostavlja da će trebati Srbiji, to bi značilo da će BiH postati članica 39 godina nakon rata. Poljska je postala članica samo 15 godina od pada komunizma.