Hoće li Schmidt nametnuti Izborni zakon kojim će svi biti jednako (ne)zadovoljni?

Najava da Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini razmatra mogućnost nametanja Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, što su potvrdili diplomatski izvori, izazvala je različite reakcije.

Piše: Faruk Vele

Podsjetimo, prema pisanju portala Istraga, dva su moguća pravca djelovanja Christiana Schmidta. Prvi pravac podrazumijeva nametanje tzv. "tehničkih pitanja" u Izborni zakon, dok bi "politički dio" stupio na snagu poslije Općih izbora.

Prema saznanjima portala Radiosarajevo.ba iz diplomatskih izvora, u međunarodnoj zajednici postoje oni koji su za i koji su protiv nametanja Izbornog zakona. Schmidt navodno razmišlja o rješenjima "kojima bi svi bili podjednako (ne)zadovoljni".

Istraga.ba tvrdi kako su se u cijelu priču, potom, uključili zvaničnici Hrvatske, ali i EU koji su insistirali na rješavanju "hrvatskog pitanja". Ovaj portal tvrdi da je Vlada Republike Hrvatske, navodno, uputila OHR-u i dokument u kojem predlaže način izmjena Izbornog zakona BiH.

To je nedopustivo u današnjoj Europi

Prof. dr. Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu tvrdi kao je nedopustivo i neprihvatljivo da susjedna država Hrvatska predlaže Izborni zakon za državu Bosnu i Hercegovina.

"To je nepojmljivo u današnjoj Europi. Tuđmanova Hrvatska je bila dio UZP i učestvovala je u međudržavnom, internacionalnom vojnom sukobu. Istovremeno, bilo bi nelegalno nametati 'novi Izborni zakon' jer su izbori za 2022. godinu već raspisani. Očito se državi Hrvatskoj nekuda žuri jer su vjetrovi podrške konceptu građanskog društva za Bosnu puhnuli iz bitnih destinacija Evrope. Njemačka i Britanija podržavaju demokratski razvitak Bosne i Hercegovine i njezino pristupanje euroatlanskim integracijama", kaže Lavić.

Nadalje, tvrdi da Hrvatska pokušava napraviti "entitet" koji bi bio pod kontrolom HDZ, odnosno Hrvatske u Bosni.

"Na taj način bi se strateški poduprla Dodikova priča o 'srpskom entitetu' kojim apsolutno dominira Srbija. Na taj način Bosna bi bila dovedena u vazalni odnos prema Srbiji i Hrvatskoj, što smo, primjerice, već vidjeli kod blokade državnih institucija", dodao je. 

Na stanovištu je da suspektni koncept tzv. "konstitutivnih naroda" i "legitimnog predstavljanja" apsolutno potkopava demokratski razvitak države Bosne i Hercegovine.

"I ostavlja je u obnavljajuće-ponavljajućem 'plemenskom' vašaru ili 'tronarodnoj zajednici' konflikta između političkih oligarhija koje navodno predstavljaju narode”, kazao je Lavić.

Spriječiti obesmišljavanje glasanja

S druge strane, Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) smatra da visoki predstavnik ima mandat nametati sva rješenja koja su dio civilne provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i tu nema dileme.

"Nažalost, domaće vlasti propustile su priliku donijeti izmjene Izbornog zakona i to u dijelu koji se odnosi na integritet izbornog procesa, koji je, svjedoci smo svi u BiH, kompromitovan, čak su donesene i mnoge presude zbog ugrožavanja legitimnosti izbora i izbornih prevara. Iako su izbori raspisani, te je stoga praksa da se ne ulazi u izmjene Izbornog zakona u tom periodu, smatramo da nema nikakvih smetnji, čak šta više nužno je da visoki predstavnik reagira i nametne tehničke izmjene kako bi izbori u BiH bili fer i pošteni. Bez toga imali bi nastavak lažiranja volje građana BiH što već dugi niz godina predstavlja farsu i obesmišljava krhku demokratiju u Bosni i Hercegovini. Izmjene Izbornog zakona OHR je trebao nametnuti odmah narednog dana kada ih je Skupština BiH odbacila", ističe Zlatar.

Promjene poslije izbora

Prema njegovim riječima, treba, ipak, voditi računa da su u BiH nužne suštinske promjene Ustava BiH.

"Prije svega one koje se tiču promjena koje se nalažu presudama Europskog suda za ljudska prava, nakon kojih je neophodno mijenjati i Izborni zakon. Ovo su suštinske promjene do kojih mora doći kako bi BiH dobila kandidatski status na putu u EU čemu, jasno je, teži apsolutna većina građana BiH. Izuzetak su oni koji pokušavaju urušavati institucije BiH i na taj način domaćoj i međunarodnoj javnosti BiH pokazati da je BiH 'nemoguća država'. Nažalost i mnogi u Evropi daju podršku ovim retrogradnim snagama u BiH“, navodi Zlatar, te zaključuje:

"Ove izmjene ne bi se trebale raditi u ovom trenutku već odmah po okončanju izbora u oktobru 2022. godine, uz uvjet da OHR nametne izmjene Izbornog zakona koji će omogućiti fer i poštene izbore."