Hoće li 5.000 tona malina u BiH propasti?

Učesnicima skupa, uključenim u proizvodnju, otkup, preradu i plasman jagodičastog voća iz cijele BiH, prezentirani su podaci o izvozu maline. Za 10 mjeseci 2016. godine izvoz smrznute maline iznosio je oko 49,9 miliona KM, što je manje za 100.000 KM od ukupnog izvoza u 2015. 

Bolja saradnja

Posljednjih mjeseci zabilježen je pad izvoza, a samo u septembru i oktobru za 34 posto. Razlog je, kako je ocijenjeno, pad potražnje na svjetskom tržištu, a ključne zemlje proizvođači povećale su količine. 

Zaključeno je da je potrebna bolja koordinacija i saradnja svih aktera u lancu. S aspekta primarne proizvodnje, fokus mora biti na povećanju prinosa, jer ima još dosta prostora za rast, te na podizanju kvaliteta proizvoda koji vodi olakšanom plasmanu po višoj cijeni. Istaknute su i mogućnosti koje donosi certifikacija proizvodnje, posebno organska, te Global G.A.P., ali i očekivanje da će u kratkom roku standardi biti obavezni. 

S obzirom na trend rasta proizvodnje, hitno se mora stimulirati proširenje rashladnih kapaciteta kako ne bismo došli u situaciju da malina propada, kao što se desilo 2016. s kornišonima. Procjene su da bi u 2017. moglo doći do scenarija po kojem bi 5.000 tona maline ostalo neotkupljeno. Jedan od razloga je i što je zbog visoke otkupne cijene naša malina bila nekonkurentna na svjetskom tržištu, što se najbolje vidi na izvozu u posljednja tri mjeseca. 

Dakle, nakon okruglog stola, evidentirano je niz problema. Iz Saveza "Organsko FBiH" ističu da je nedovoljno rashladnih i zaštitnih sredstava, poticajnih mjera. Zatim tu su i niske otkupne cijena, tako da je tržište umanjeno za 34 posto u odnosu na 2015. godinu, a rast zasada maline se nastavlja. 

Više cijene

"Prihod od maline je oko 50 miliona KM, trend razvoja raste i mi smo to shvatili ozbiljno, jer potražnja za organskom malinom je tolika da ovi problemi neće naškoditi razvoju malinarstva ako se okrenemo proizvodnji na organski način. Proizvođači će dobiti veću cijenu, sigurno tržište, neće zagađivati okolinu, pomoći će se u razvoju pčelarstva, a svakako i socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih efekata dobit ćemo veliku korist. Vlada bi svakako trebala podržati Strategiju razvoja organske proizvodnje koju će "Organsko FBiH",  kaže za "Avaz" Sejad Herceg, predsjednik Saveza. 

Neki od osnovnih ciljeva su, navodi, Škola za organsku proizvodnju, zatim formiranje grupacije u VTKBiH, poticajne mjere, edukacija, promocija i poticaj za otkupljivače. Sve to treba, dodaje, harmonizirati da bismo dobili 47.000 hektara i ispunili uvjet EU da imamo tri posto zemljišta s organskom proizvodnjom, gdje moramo uključiti desetine hiljada proizvođača.