Gdje je ta, šta je ta Sutorina: Dubrovački poklon oko kojeg se spore BiH i Crna Gora

Do 1947. godine Bosna i Hercegovina je imala dva izlaza na more. Osim Neuma, u području Sutorine BiH je imala sedam kilometara morske obale. Ovih dana pitanje granice je ponovo aktuelizirano u pokušaju da se riješi granični spor star 22 godine između BiH i Crne Gore.

Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka kotorska, gdje utiče rijeka Sutorina, je u sporu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Pogledajte o kojem je tačno teritoriju riječ.

Loading...

Sutorinu i Neum su Bosni i Hercegovini 1718. godine poklonili Dubrovčani. Oni su to uradili kako ne bi graničili s Mletačkom republikom.

Ovo je potvrđeno Berlinskim kongresom, o čemu svjedoče katastarske karte iz 1878. godine.

Granica BiH i Crne Gore u predjelu Sutorine nakon Drugog svjetskog rata najvjerojatnije je utvrđena usmenim dogovorima tadašnjih komunističkih moćnika. Đuro Pucar i Avdo Humo, u ime BiH, dogovorili su trampu s Blažom Jovanovićem, uz blagoslov Josipa Broza Tita i Vladimira Bakarića.

Bosanskohercegovački teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori, a zauzvrat BiH je dobila crnogorski teritorij istočno od rijeke Sutjeske - Maglić, Kruševo i Vučevo.

Prvi dokumentirani zapis o Sutorini u sastavu Crne Gore pojavio se u maju 1947. godine, Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli Crne Gore.

Tada je Hercegnovskom kotaru pripala općina Igalo, u koju su ušla naselja Sutorina, Sušćepan, Prijevor i Ratiševina.