Evropski parlament: Crna Gora i Albanija sjajno napreduju, BiH ozbiljno zaostaje na putu ka EU

Evropski parlament raspravljao je o budućnosti Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, uključujući i Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu o Bosni i Hercegovini. Rasprava je pokazala da Bosna i Hercegovina zaostaje za pojedinim zemljama regiona, posebno u poređenju s Albanijom i Crnom Gorom, koje bilježe značajan napredak na evropskom putu.

Od nekada tehničkog procesa, proširenje Evropske unije postalo je geopolitičko pitanje. Evropski parlament raspravljao je o budućnosti zemalja regiona u trenutku kada Brisel nastoji ojačati svoj utjecaj u regionu i ubrzati integracije zemalja kandidata. Crna Gora i dalje se izdvaja kao država koja je najdalje odmakla u pregovorima s Evropskom unijom i kandidat je najbliži članstvu.

Albanija, jedna od uspješnijih priča

Također, Albanija je predstavljena kao jedna od uspješnijih priča procesa proširenja. Posebno je istaknuta potreba dodatnog jačanja zaštite okoliša, prirodnih resursa i životinja, te održivog razvoja turizma. Pohvaljen je reformski napredak zemlje, koja je u posljednjih 13 mjeseci otvorila sve pregovaračke klastere.

"U Albaniji se zajednički radi na ovom cilju – vlada, civilno društvo, socijalni partneri i brojni angažirani građani. Zato sam uvjeren da Albanija ima šansu biti sljedeća uspješnica evropskog proširenja", izjavio je Andreas Schieder, zastupnik Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu.

Izvještaj za Sjevernu Makedoniju nagovještava da je napredak te zemlje opterećen političkim pitanjima koja godinama usporavaju njen evropski put, piše Federalna, dok je evropska perspektiva Kosova i dalje usko vezana za dijalog s Beogradom i jačanje institucija.

"U državi mora postojati saradnja između vlasti i opozicije kako bi se provele reforme. Mora postojati i partnerstvo s civilnim društvom jer niko sam ne može provesti reforme", naglasio je Thomas Waitz, zastupnik Zelenih/Evropskog slobodnog saveza u Evropskom parlamentu.

BiH i pregršt problema

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, tokom rasprave istaknuti su brojni problemi – od turbulentne prošlosti i složene političke strukture do sporih reformi, ovisnosti o zastarjelim sistemima, ranjivosti pred vanjskim pritiscima te nemogućnosti domaćih političkih aktera da postignu dogovor o ključnim pitanjima. Problem su i secesionističke tendencije te slab pravosudni sistem.

„Dijelimo volju da vodimo taj narod i građane na putu prema Evropskoj uniji, ali za njih ne možemo napisati "omaću zadaću. Govorim o sporom pristupu reformama i možda nedostatku volje pojedinih zvaničnika da urade ono što trebaju. To ne možemo učiniti umjesto njih. Možemo pomoći, dati smjernice i pokazati put, ali oni su ti koji to moraju riješiti", poručio je Ondrej Kolář, zastupnik Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu.

Rasprava o budućnosti Zapadnog Balkana bit će nastavljena u srijedu, kada će zastupnici Evropskog parlamenta glasati o izvještajima i preporukama za zemlje regiona. Ishod glasanja pokazat će kakve poruke Strazbur šalje kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji.