Eisenkotov plan za pad Netanyahua: Četiri uslova, labava većina i rizik koji može sve srušiti

Predsjednik Isaac Herzog u nedjelju 8. novembra će i zvanično dati Gadi Eisenkotu mandat za sastavljanje nove izraelske vlade, navodi se u saopćenju iz njegovog kabineta.

Herzogova odluka uslijedila je nakon dvodnevnih konsultacija održanih prošle sedmice sa svim strankama izabranim u Knesset.

Gadi Eisenkot, penzionisani vojni komandant koji je predvodio centrističku stranku Yashar na izborima održanim 27. oktobra, imat će do šest sedmica da pokuša sastaviti koaliciju koja bi zamijenila Netanyahua.

Međutim, njegov put do vlasti pun je političkih prepreka i podjela unutar same opozicije.

Eisenkot je obezbijedio podršku 67 članova novog saziva Knesseta, uključujući i 19 poslanika iz dvije arapske stranke, piše CNN.

Netanyahu je dobio samo 46 preporuka. Primjetna pukotina u njegovom nekada odanom bloku razotkrivena je tokom konsultacija kada je Ujedinjeni judaizam Tore, tradicionalni Netanyahuov saveznik, odbio da ga preporuči.

Ipak, Herzogova odluka ne znači automatski uklanjanje Netanyahua s vlasti. Eisenkot ima mandat i parlamentarnu većinu na papiru, ali još uvijek nema vladajuću koaliciju.

Vlada nacionalnog spasa

Eisenkot insistira na formiranju onoga što naziva "vladom nacionalnog spasa" i na što bržem polaganju zakletve manjinske vlade.

Nju bi činile četiri jevrejske opozicione stranke koje zajedno imaju 48 mandata: njegova vlastita stranka Yashar; Zajedno (Together), koju predvode bivši premijeri Naftali Bennett i Yair Lapid; Yisrael Beiteinu Avigdora Libermana, te ljevičarske Demokrate na čelu s Yairom Golanom.

Eisenkot je postavio četiri uslova za ulazak u vladu: priznavanje Izraela kao jevrejske, demokratske, liberalne i egalitarne države; posvećenost vrijednostima Deklaracije o nezavisnosti; univerzalno služenje vojnog ili civilnog roka; te priznavanje Hamasa kao terorističke organizacije.

Posljednji uslov praktično isključuje arapske stranke iz učešća u kabinetu.

Međutim, one bi i dalje mogle podržavati vladu izvana, pružajući joj parlamentarnu sigurnosnu mrežu. Izraelski zakon zahtijeva samo prostu većinu za formiranje vlade. Uklanjanje vlade je daleko teže i zahtijeva apsolutnu većinu od 61 glasa poslanika koji podržavaju alternativnu vladu. (Knesset ima ukupno 120 mjesta.)

Eisenkotova glavna prepreka je Avigdor Liberman. Lider stranke Yisrael Beiteinu i bivši ministar odbrane, vanjskih poslova i finansija u različitim periodima, isključio je mogućnost učešća u bilo kojoj vladi koja ovisi o arapskim strankama.

Manjinska vlada bi, tvrdi on, bila kratkog vijeka i dugoročno bi samo ojačala Netanyahua.

"Doživjet ćemo da se Netanyahu vrati sa 70 mandata na naredne četiri godine, a odatle je kratak put do uništenja", napisao je Liberman u petak na platformi X.

Umjesto toga, Liberman je predložio drugačiji put. Odustajući od višegodišnjeg veta na ultraortodoksne stranke, pozvao je na "maksimalne napore" kako bi se formirala koalicija od 61 poslanika s dvije ultraortodoksne stranke, Shas i Ujedinjeni judaizam Tore, ali bez Zajedničke liste i Ra'ama.

Kada se ona formira, dodao je, troje ili četvero poslanika iz Likuda moglo bi prebjeći.Taj plan se, međutim, sukobljava s jednim od ključnih obećanja opozicije: ukidanjem opće pošteđenosti ultraortodoksnih muškaraca od obaveznog vojnog roka.

Ultraortodoksne stranke insistiraju na zakonu koji bi zakonski zaštitio ovo izuzeće, dok su Eisenkot, Liberman i ostatak opozicije tokom kampanje obećali uvođenje univerzalne vojne obaveze. Osim toga, jedna od ultraortodoksnih stranaka i dalje ostaje lojalna Netanyahuu.