Drago Tendžerić ide u zatvor: 'Pozirao' kod obilježja za grobnicu Lanište 1, uz tetovaže četnika

Kantonalni sud u Bihaću donio je pravosnažnu presudu kojom je Dragu Tendžerića (28) iz Gradiške osudio na šestomjesečnu kaznu zatvora zbog krivičnog djela "Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti" počinjenog na području Laništa u Ključu u januaru 2023. godine.

Izricanje zatvorske kazne od strane Kantonalnog suda u Bihaću rezultat je žalbe postupajućeg tužioca na prvostepenu uslovnu osudu Općinskog suda u Sanskom Mostu.  

Tendžerić je pravosnažno osuđen da je 21. januara 2023.godine, na području Laništa u Ključu, koje se nalazi na putnoj komunikaciji magistralnog puta M5  Ključ - Bosanski Petrovac, zaustavio svoje putničko motorno vozilo na dijelu navedenog puta gdje se nalazi oznaka - tabla sa natpisom "Masovna grobnica Bošnjaka" Lanište 1, iz koje grobnice u naselju Biljani je ekshumirano 188 tijela civila ubijenih u posljednjem ratu, te zamolio svog prijatelja koji je bio s njim da ga uslika pored navedene oznake masovne grobnice prethodno zavrnuvši svoju majicu i okrenuvši svoja leđa na kojima je imao istetovirane likove ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata - Draže Mihajlovića i Momčila Đujića, kao i ćirilični natpis "Sloboda ili smrt".

"Uz to je podigao tri prsta desne ruke što je simbol koji se među pripadnicima srpskog naroda koristi kao nacionalni pozdrav, a koji su srpski vojnici u posljednjem ratu koristili kao pozdrav za vrijeme ratnih operacija u BiH, što je ovaj i učinio, a zatim svjestan da izaziva vjersku mržnju i netrpeljivost među konstitutivnim narodima koji žive u Federaciji", saopćeno je iz Suda.

Podsjeća se da je, "htijući to, takvu svoju fotografiju 22. januara 2023.godine javno objavio na svom Facebook profilu i istu postavio kao naslovnu sliku svog profila koja je objavljena i na njegovom Instagram profilu, što je imalo za posljedicu da je objava s inkriminirajućom fotografijom prikazana na skoro svim elektronskim i printanim medijima na području USK i Federacije BiH, a što je prouzrokovalo uznemirenost građana na cijeloj teritoriji Federacije BiH, a posebno Bošnjaka građana općine Ključ i naselja Biljani".

Podsjetimo, napad na selo Biljani počeo je u ranim jutarnjim satima 10. jula 1992. Posljedica tog napada je pokolj oko 260 civila, Bošnjaka, koji su bili mještani sela Biljani što je dovelo do gotovo potpunog nestanka tog mjesta u Bosanskoj Krajini. Među ubijenima bilo je i šestoro djece. Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bećo Ćehić, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić.

Masovne grobnice u kojima su pronađene žrtve masakra u Biljanima uglavnom su otkrivene neposredno nakon rata, odnosno krajem 1995. i tokom 1996. godine. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, prva otkrivena masovna grobnica naziva Crvena zemlja I pronađena je u novembru 1995. iz koje je ekshumirano šesnaest žrtava. Godinu dana kasnije, izvršena je ekshumacija iz grobnice Crvena zemlja II gdje je, takođe, pronađeno šesnaest žrtava.

Najveća masovna grobnica je jama Lanište I iz koje je u periodu od 5. oktobra do 15. novembra 1996. ekshumirano 188 žrtava. U godinama koje su uslijedile redovno su pronalažena tijela u manjim i pojedinačnim grobnicama, u šumama ili napuštenim i spaljenim objektima. Na području Biljana pronađene su 34 pojedinačne grobnice iz kojih su ekshumirana 34 tijela...