Dr. Bećirović: Hoće li Gordan Grlić Radman biti kandidat za člana Predsjedništva BiH?!

Bez mnogo reakcija bosanskohercegovačke javnosti, gotovo šutke, prošla je izjava ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana od 15. jula ove godine kada je u Bruxellesu izjavio da je od izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Sa’ara dobio podršku za hrvatsku poziciju u Bosni i Hercegovini (BiH)!

Grlić Radman je istakao da je Sa’ar "pokazao veliko razumijevanje za situaciju u BiH i izuzetan senzibilitet za neravnopravan položaj hrvatskog naroda".

Sa’ar je i na društvenim mrežama naveo da "Izrael čvrsto vjeruje kako je jedini održivi put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti BiH puno poštovanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda", dodajući da to mora biti praćeno reformom izbornog zakonodavstva.

Podržava li Izrael stvarno "hrvatsku poziciju"

Šta znači ova navodna podrška za portal Radiosarajevo.ba komentira direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, prof. dr. Zijad Bećirović.

"Tvrdnja hrvatskog ministra evropskih i vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana o podršci Izraela za izmjene Izbornog zakona u BiH u pravcu koji želi HDZ BiH više je politička interpretacija nego zvanična izraelska pozicija. Takva podrška, i ako postoji, nije pravno obavezujuća niti odlučujuća, ali može imati simbolički značaj u regionalnim diplomatskim igrama i domaćem političkom marketingu. Ključne odluke o budućem uređenju BiH i izmjenama izbornog zakona i dalje će zavisiti od domaćih političkih dogovora i međunarodnih aktera s konkretnom moći — prije svega EU, SAD i Ureda visokog predstavnika (OHR)", kazao je prof. Bećirović.

Izraelska podrška, ukoliko je zaista izrečena, ima ograničen politički domet.

"Izrael nije članica EU niti ima presudnu ulogu u ustavno-pravnom poretku BiH i može imati simbolički značaj, osobito ako se koristi za legitimizaciju stavova pred domaćom ili evropskom javnošću", komentira Bećirović.

Izjava ministra Grlić Radmana prije svega djeluje kao unutrašnjepolitička poruka hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj javnosti.

"Ona ima funkciju učvršćivanja pozicije HDZ BiH, koji se zalaže za tzv. 'legitimno predstavljanje' konstitutivnih naroda i snažno lobira za izmjene koje bi institucionalno garantirale izbor 'autentičnih' hrvatskih predstavnika, posebno u Predsjedništvu BiH, što u prevodu znači da bi se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata odredio u Središnjici HDZ-a, odnosno na Trgu svetog Marka u Zagrebu, a ne bi se birao na poštenim i transparentnim izborima s više kandidata. Ne treba isključiti mogućnost da kandidat HDZ BiH za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata na narednim izborima bude upravo Gordan Grlić Radman, koji je rođen u Bosni i Hercegovini i njen je državljanin", iznosi Bećirović.

BiH kao meta geopolitičkih napada

Primijećuje da Izrael nije poznat po aktivnom miješanju u ustavna pitanja BiH.

"Ako je doista data podrška, ona bi mogla biti rezultat bilateralnih dogovora, ali se teško može tumačiti kao neutralna ili pravno relevantna. Danas je Bosna i Hercegovina ponovo meta koordinirane kampanje. Odluku o budućnosti zemlje neće donijeti oni koji rade na njenoj podjeli, već oni koji je doživljavaju kao svoju domovinu i spremni su je braniti. Tvrdnje Grlić Radmana izazivaju brojne reakcije koje u tome vide nastavak međunarodnog lobiranja za rješenja koja, po njihovom mišljenju, vode ka daljoj etničkoj fragmentaciji zemlje. EU i SAD su isticale potrebu da se reforme provode u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav itd.), koje zahtijevaju uklanjanje diskriminacije – što često ide u suprotnom pravcu od zahtjeva i politike HDZ BiH".

Hrvatska zahtijeva etničko uređenje za Bosnu i Hercegovinu kakvo ne bi dozvolila u svojoj vlastitoj zemlji.

"Bosna i Hercegovina je meta koordiniranih geopolitičkih napada koji koriste lažne narative iz inostranstva kako bi pokušali razbiti njen građanski duh i poredak. Prijetnja blokiranjem članstva u EU ako se Bosna i Hercegovina ne ustavno organizira po hrvatskom modelu nije samo licemjerna, već i kontraproduktivna, jer na osnovu iskustava iz historije napadi na jedinstvo Bosne i Hercegovine oduvijek su jačali njen državni integritet", upozorio je.

Trebali su popričati o Thompsonu

Prema Bećiroviću, geopolitički ratni ciljevi Hrvatske su polovina Bosne i Hercegovine!

"I to su ratni ciljevi koje su presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Hrvatsku označile kao državu koja je učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu (agresiji) u Bosni i Hercegovini, te je presuđeno nekoliko hrvatskih udruženih zločinačkih poduhvata (UZP) protiv Bosne i Hercegovine. Te činjenice eliminiraju Hrvatsku da nudi bilo kakva rješenja za BiH, pravnički rečeno, izgubila je aktivnu legitimaciju, i na to treba stalno upozoravati strani faktor. Kada se radi o BiH, radi se o odbrani samog evropskog projekta i evropskih vrijednosti. A da ne govorimo o hrvatskom (NDH) povijesnom grijehu prema Jevrejima i reinkarnaciji takve politike, o čemu svjedoči nedavni Thompsonov koncert u Zagrebu. To bi u ovom trenutku mogla biti mnogo ozbiljnija, sadržajnija i važnija tema za razgovor s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Sa’arom", zaključio je Bećirović.