Dozvolu za boravak u Njemačkoj dobilo oko 50.000 državljana BiH

Oko 50.000 građana BiH dobilo je dozvole za boravak u Njemačkoj u proteklih deset godina, pokazuju podaci koje je Vlada Njemačke poslala njemačkom Bundestagu kao odgovor na poslaničko pitanje.

Naime, kako je naglašeno u ovom odgovoru, u proteklih deset godina izdate su 17.434 nominalne dozvole za boravak državljanima BiH, pri čemu se, kako je objašnjeno, svaka nominalna dozvola može odnositi na više ljudi jer se dozvola vodi na nosiocu zahtjeva.

Ako se pretpostavi da su među nosiocima uračunati i članovi porodica, može se zaključiti da je ovim obuhvaćeno oko 50.000 državljana BiH.  

Što se tiče ostalih zemalja u regionu, izdato je oko 205.000 nominalnih dozvola, što bi moglo da znači da je zapadni Balkan napustilo više od pola miliona građana, koji su svoj život nastavili u Njemačkoj.

Za državljane Srbije izdato je 78.000 nominalnih dozvola, što bi moglo da znači da je iz Srbije u Njemačku trajno odselilo i do 250.000 ljudi, ne računajući Kosovo, koje Njemačka statistički vodi odvojeno od Srbije. Za ljude sa Kosova izdato je 65.600 nominalnih dozvola, što bi moglo da znači i više od 150.000 ljudi.

Za državljane SjeverneMakedonije izdato je oko 25.000 nominalnih dozvola, a za državljane Albanije oko 18.000, što znači oko po 100.000 pojedinaca za ove dvije zemlje.

Po riječima Steve Pašalića, banjalučkog demografa, od 2014. do kraja 2022. iz BiH otišla 283.734 stanovnika, od čega oko polovine u zemlje EU.

Podaci do kojih je on došao, u ovom periodu je u Njemačku otišlo oko 80.000 stanovnika, što bi bilo gotovo 50 posto više od naše procjene ukupnog broja od 17.500 dozvola.

Od građana što su otišli u EU, on ističe da polovina ima privremene kratkoročne dozvole zbog kojih se i dalje računaju kao domicilno stanovništvo.

"Ako uzmemo sve podatke u obzir, uključujući i podatke o rođenima i umrlima, možemo stručno reći da je u BiH krajem 2022. godine u BiH živjelo 2,95 miliona stanovnika, od čega je u RS-u oko milion stanovnika", kazao je.

Kako ističe, kratkoročni pozitivni efekti su dotacije koje od migracije dolaze u BiH, ali su dugoročni efekti loši zbog odliva stanovništva. Tvrdi da bi vlasti trebalo da pokrenu programe investiranja za dijasporu, koja bi dobila poreske i druge olakšice ako u otadžbini otvaraju preduzeća i zapošljavaju radnike.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ocjenjuje da je iz ovakvih podataka jasno da odlazak ljudi znači da će u Bosni i Hercegovini biti manje onih koji stvaraju novu vrijednost, čime su mogli doprinijeti stvaranju potencijala za novi rast, piše BHRT.

"Ne postoji veći gubitak ni za ekonomiju ni za društvo od odlaska ovih i svih ostalih građana. Privremeno, u slučaju da nisu otišle baš kompletne porodice, to će generirati prilive od doznaka iz inostranstva za njihove preostale članove porodice, ali i to je samo privremeno i ne može ni izbliza nadoknaditi gubitke", ističe Gavran.

Tanja Topić, analitičarka, naglašava da će Njemačka imati velike koristi od ovih ljudi jer im pomaže da popune nedostatke radne snage, ali da je to očigledno veliki gubitak za Bosnu i Hercegovinu.

"Razumijemo interes države koja prima ove radnike, ali se postavlja pitanja interesa Bosne i Hercegovine. Ako je suditi po izostanku reakcija i sistemskih rješenja u zemlji, čini se da donosioci odluka u BiH nemaju ili ne pokazuju interes da zadrže sopstvene građane u BiH", zaključila je Topić.