Dosad identificirano 6.186 žrtava genocida
Radiosarajevo.ba
Na osnovu DNK izvještaja Međunarodna komisija za nestale osobe - ICMP, procjenjuje da je oko 8.100 osoba nestalo tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine. ICMP je testiranjem DNK u identifikacijske svrhe utvrdila identitete 6.186 osoba nestalih tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine.
ICMP je izvršio testiranje koje je rezultiralo podudaranjem DNK profila iz uzoraka krvi živih srodnika i DNK profila iz posmrtnih ostataka koji su ekshumirani iz masovnih grobnica širom zemlje.
ICMP je od 2001. godine, od kada koristi DNK analizu, do danas pomogao u identifikaciji ukupno 12.520 osoba iz Bosne i Hercegovine.
Kada je u pitanju BiH, u ICMP-ovoj bazi podataka nalaze se DNK profili 69.051 krvnih uzoraka koje su donirali srodnici nestalih osoba i 25.033 koštana uzorka ljudskih ostataka.
Broj identifikacije je mnogo niži od ovoga broja jer je potrebno prikupiti krvne uzorke više od jednog člana porodice, a često je potrebno i više koštanih uzoraka od posmrtnih ostataka žrtve, kako bi se došlo do pozitivnog podudaranja DNK.
Uprkos ICMP-evom naprednom forenzičkom sistemu te izgradnji forenzičkih objekata za identifikaciju žrtava pada Srebrenice u Lukavcu, i Podrinje identifikacijskom projektu u Tuzli, njihova identifikacija je i dalje teška, i kompleksna te, zahtijeva mnogo vremena.
Da bi se ovaj process ubrzao potrebno je više informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.
"Činjenica da je ICMP DNK identifikovao skoro 6.200 srebreničkih žrtva govori o izvanrednom uspjehu i pobija ono što su mnogi tvrdili u početku - da je to nemoguće postići", izjavila je Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a.
Navela je da će više od 530 tijela biti ukopano u Potočarima ove subote, uz već 3.127 ukopanih.
Mnoge porodice srebreničkih žrtava još uvijek čekaju informacije o nestalim srodnicima. Također, mnoge porodice, kojima su srodnici identifikovani, još uvijek čekaju otkrivanje novih sekundarnih grobnica u kojima se mogu nalaziti ostali dijelovi tijela kako bi konačno sahranili svoje voljene.
"Ono što nama očajnički treba je da osobe koje imaju informacije o masovnim grobnicama to podijele sa relevantnim institucijama", dodala je Kathryne Bomberger.
U većini slučajeva počinitelji su premiještali posmrtne ostatke iz primarnih masovnih grobnica i skrivali ih u sekundarne grobnice kako bi prikrili dokaze ratnog zločina. Za sobom su ostavljali trag rastavljenih skeltenih ostataka, te se na taj način jedna osoba mogla pronaći u više masovnih grobnica.
U jednom od slučajeva ICMP je pronašao posmrtne ostatke čovjeka koji je nestao tokom pada Srebrneice u četiri različite grobnice, od kojih su dvije grobnice udaljene 20 kilometara od druge dvije lokacije, saopćila je Međunarodna komisija za nestale osobe.
FENA/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.