Dom naroda FBiH podnosi izjašnjenje Sudu FBiH

Iz Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine neće biti dostavljeno izjašnjenje, traženo u roku od 24 sata iz Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, povodom više prigovora koji su o uspostavi nove federalne vlasti upućeni CIK-u.

Adresa kojoj će, kasnije, iz Doma naroda biti odgovoreno traženom dokumentacijom je Ustavni sud FBiH, proizilazi iz izjave Izmira Hadžiavdića, sekretara Doma naroda, koji se poziva na stav Kolegija nakon njegove današnje sjednice održane u Sarajevu.

Hadžiavdić je naveo primjer zapisnika s konstituirajuće sjednice, kao dokumenta koji ne može biti dostavljen prije nego bude usvojen, a usvaja se na narednoj sjednici Doma naroda, naglasio  je on.

Prigovori nakon konstituiranja nove izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji upućeni su na adresu CIK-a ubrzo po konstituirajućoj sjednici novog saziva Doma naroda Parlamenta FBiH održanoj u Sarajevu 17. marta, kada su imenovani i novi predsjednik te potpredsjednici Federacije, kao i nova entitetska vlada.

Jedna od onih koji prigovaraju jest i dosadašnja predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica BiH), a ona smatra da je nova vlast uspostavljena neustavno.

Istomišljenici zamjeraju što je Dom naroda konstituiran iako tri od deset kantonalnih skupština u Federaciji još nisu delegirale članove za taj federalni nivo. To su skupštine Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10.

Međutim, stranke okupljene oko zajedničke postizborne platforme - Socijaldemokratska partija BiH, Stranka demokratske akcije, Hrvatska stranka prava i Narodna stranka „Radom za boljitak“ smatraju da je sve legalno te da se na novu vlast nije moglo više čekati jer je prošlo više od pet mjeseci od općih izbora održanih u BiH.

Po konstituiranju je iz tih redova izjavljivano da je izostanak delegata iz navedenih kantona zapravo bila namjerna opstrukcija stranaka koje tamo imaju većinu - Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatske demokratske zajednice 1990, a sve zbog njihovih velikih postizbornih ambicija u pogledu učešća u novoj vlasti.

Nakon neuspjeha mukotrpnih pregovora svih ovih političkih faktora, nova vlast je uspostavljena 17. marta bez „dva HDZ-a“ i Dom naroda konstituiran u nepotpunom sastavu.

I CIK je naglašavao da konstituirajuća sjednica ne može biti održana bez nedostajućih delegata, pa se povodom upućenih prigovora obratio Sekretarijatu Doma naroda, a ne novoizabranom rukovodstvu tog nivoa.