Dani Ajvatovice: Više hiljada građana ispratilo konjanike iz Donjeg Vakufa

Više hiljada građana u Donjem Vakufu pozdravilo je defile konjanika, koji je jutros krenuo iz Karaule, a danas popodne prošao kroz Donji Vakuf te nastavio put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centrala svečanost vjersko-kulturne manifestacije 508. Dani Ajvatovice.

Više od 250 konjanika iz gradova širom BiH, odjevenih u tradicionalnu nošnju, prodefilovalo je kroz Donji Vakuf, odakle su, ispraćeni aplauzima više hiljada građana, krenuli ka Pruscu.

Prolasku konjanika kroz Donji Vakuf prethodio je defile i koncert tradicionalnog turskog vojnog orkestra Mehter i defile derviške grupe iz Kulturnog centra turske općine Osmangazi. Kroz Donji Vakuf prodefilovali su i turski izviđači, te izviđači Elči Ibrahim-pašine medrese iz Travnika. Ove godine prvi put defileu kroz Donji Vakuf pridružili su se konjanici iz Novog Travnika.

Mališani i Naser Orić privukli posebnu pažnju

Učesnike defilea u Donjem Vakufu dočekali su, između ostalih, muftija travnički Ahmed Adilović, dopredsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, načelnik Donjeg Vakufa Huso Sušić, načelnik turske općine Akhisar Salih Hizli, predstavnici lokalnih vlasti, brojni imami, gosti i građani iz BiH i Turske.

Posebno oduševljenje građana Donjeg Vakufa, ali i onih koji su zbog defilea konjanika pristigli iz okolnih gradova, izazvali su mališani, kao i nekoliko djevojaka, koji su na konjima prodefilovali glavnom gradskom ulicom. Aplauzom je pozdravljen i ratni komandant Armije Bosne i Hercegovine (BiH) u Srebrenici Naser Orić, koji na ovogodišnjoj Ajvatovici učesvuje zajedno s konjanicima iz Sarajeva.

Dolaskom defilea konjanika u Donji Vakuf, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, predao je bajrak imamu džemata Karaula Merzuku Grabusu.

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

Muftija Adilović: Ajvatovica je mjesto očitovanja primanja dove iskrenog čovjeka 

Muftija Adilović je u izjavi za AA nakon defilea konjanika istakao kako je moto i poruka ovogodišnje Ajvatovice da "ako hoćemo da nam bude bolje moramo se potruditi sami, moramo promijeniti sebe, da bi onda promijenili i društvo".

"Ajvatovica je dio naše tradicije. Kao što se i iz samog naziva može vidjeti ovo su 508. Dani Ajvatovice, a to znači da se 508 godina Bošnjaci i vjernici ovih prostora usmjeravaju i idu gore ka stijeni. Ta stijena je naše dovište. Ona nije mali hadž, kako je neki smatraj, mi znamo da je hadž jedan. Ali ona jeste mjesto gdje se očitovalo Božije davanje, gdje se na interesantan način očitovalo primanje dove iskrenog čovjeka, iskrenog vjernika Ajvaz-dede. To je svakako i nama lijepa poruka, da i mi u našem životu što češće molimo Allaha, dž.š., da nam bude na pomoći, da nam da ono što je hajr", rekao je muftija Adilović. 

Najveće dovište muslimana u Evropi

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz-dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti.

Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.