Čutura o arhivskoj građi bivše SFRJ: "Sve što je nastalo na području BiH mora se i vratiti"

Arhiv Bosne i Hercegovine bio je domaćin sastanka predstavnika arhiva država sukcesora bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), koji su razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa u vezi sa arhivskom građom i procesima sukcesije, a u fokusu je bila digitalizacija arhivske građe.

Direktorica Arhiva BiH Danijela Mrda poželjela je dobrodošlicu predstavnicma državnih arhiva iz Hrvatske, Slovenije, Arhiva Jugoslavije, Sjeverne Makedonije, kao i predstavnicima Ministarstva finansija i trezora BiH.

"Ovakvi sastanci posvećeni su pitanjima zajedničkog arhivskog naslijeđa bivše SFRJ, s posebnim fokusom na digitalizaciju arhivske građe koja je od interesa za sve države sukcesore i prilika su za unapređenje rada arhivske službe u cjelini", rekla je Mrda.

Govoreći o sukcesiji, ona je posebno ukazala na problem arhivske građe Kinoteke BiH koja je podijeljena između institucija.

"Imamo listu potraživanja na 365 stranica. Direktori arhiva su izvršioci odluka vlada, a preuzimanje građe zavisi od dogovora država sukcesora", navela je ona.

Kao trenutno najvažniji projekt izdvojena je digitalizacija fonda Predsjedništva FNRJ, te da su postigli dogovor da države sukcesori preuzmu digitalne kopije građe i koriste ono što im je potrebno.

Pomoćnik ministra finansija BiH Igor Ikonić smatra da je pitanje arhivske građe jedno od najsloženijih u procesu sukcesije.

"Riječ je o izuzetno kompleksnom pitanju za sve države sukcesore, ali ovakvi sastanci daju priliku da napravimo konkretan napredak", rekao je Ikonić te je naglasio važnost zajedničkog projekta digitalizacije građe koja se čuva u Arhivu Jugoslavije.

"Cilj je da države sukcesori dobiju pristup toj građi putem digitalizacije i zajedničkih projekata", rekao je Ikonić te potvrdio da će Bosna i Hercegovina nastaviti insistirati na svojim zahtjevima.

"BiH će i dalje insistirati na listi potraživanja od 365 stranica i na unapređenju saradnje u okviru Aneksa D", naglasio je i dodao da će Ministarstvo finansija, u skladu sa svojim nadležnostima, nastojati osigurati potrebna sredstva.

Historičar i direktor Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura pojasnio je da se razgovori o sukcesiji arhivske građe bivše SFRJ odvijaju na dva nivoa – oko dijela građe nema sporova, dok ključni problemi proizlaze iz primjene Aneksa D Sporazuma o sukcesiji.

"Postoji gradivo koje nije sporno – to je gradivo SFRJ. Postoji članak 2. aneksa D, koji je 2009. godine potpisan u Beču i koji kaže da 'gradivo koje je nastalo na području jedne države, a nalazi se u drugoj' nije predmet rasprave, ono se mora vratiti toj državi", kazao je on i dodao da se to odnosi i na filmsku građu Bosne i Hercegovine.

"Sve ono što je nastalo na području BiH mora se vratiti u BiH, kao i hrvatska građa u Hrvatsku", kategoričan je Čutura.

Kaže da postoje brojni problemi, a rješenja ne zavise isključivo od arhivskih institucija.

"Zašto se ne poštuje dogovor iz Beča 2009. godine to je pitanje za političke strukture, a ne za nas direktore", rekao je.

Dodao je da dio građe, posebno one koja se odnosi na Hrvatsku, nije dostupan u Arhivu Jugoslavije.

"To gradivo se nalazi u Vojnom arhivu gdje nemamo pristup, iako Sporazum predviđa dostupnost svih arhiva", istakao je, te zaključio da će se bez jačeg angažmana viših nivoa vlasti teško postići konačna rješenja.