Članovi Predsjedništva iz Brisela: Vraćamo se u BiH sa zajedničkim stavom

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović održali su danas u Briselu radni doručak sa komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom.

Ovom sastanku se pridružio i predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker. Nakon radnog doručka, Dodik, Komšić i Džaferović sastali su se sa predsjednikom Evropskog savjeta Donaldom Tuskom.

Dodik je nakon sastanaka kazao da je razgovarano o dostavljanju odgovora na dodatna pitanja EU, formiranju vlasti na nivou BiH i FBiH, prenosi N1.

„Bez formiranja novih ograna vlasti nemoguće obezbijediti novu dinamiku. Postoje razlike vezane za NATO i MAP. Bez obzira na neke ranije donesene odluke, mislim da to pitanje trebamo da diskutujemo dole u BiH. Ono što sam ja shvatio, put ka EU i formiranje organa na nivou BiH nije uslovljeno pitanjima samoga MAP-a ili NATO-a. Razgovarali smo o različitima problemima, pitanje granice sa Hrvatskom i Srbijom. Zna se da je sa Crnom Gorom to pitanje rješeno, problemi imovine državnih preduzeća iz BiH u Hrvatskoj, mi smo donijeli zajedničku odluku na nivou Predsjedništva BiH i smatramo da takav pristup po pitanju imovine u samoj Hrvatskoj, prema onome što mi mislimo, da definitivno status pripadne našim subjektima. Nije fer, nije pošteno da se na taj način blokira ta imovina, pozivamo Hrvatsku da na tom pitanju razgovaramo i da donesmo važno rješenje“, kazao je Dodik.

On je poručio da se razgovaralo i o regionalnim pitanjima.

Ponovio je stav da će RS pratiti stav Srbije po pitanju Kosova.

„Ovdje smo govorili i o tome da je potrebno da regionalna saradnja dobije novu dinamiku, obavijestili smo naše saradnike da smo sve predsjednike zemalja regije pozvali u posjetu BiH“, naveo je Dodik te nastavio:

„Ovdje se Evropa koncipira i zvanična filozofija jeste usmjerna ka izrazitom poštivanju individualnih prava i da ti kolektiviteti bi trebali da u nekoj genezi razvoja političkih procesa nekako nestanu. Ali to je vjerovatno nemoguće u BiH. U BiH mora doći do dogovora o svemu, dva entiteta i tri naroda uvažavajući sva prava bilo kojeg pojedinca. Ono što svi jedinstveno govore i moji sagovornici, jeste da je neophodno doći do revizije izbornog zakonodavstva. Svako od nas ima svoj pogled na sve to, poznato nam je šta narodi misle o tome, multietničari kao moj prijatelj Komšić, ali u svakom slučaju niko ne spori potrebu da dođe do revizije i modernizacije izbornog zakonodavstva i mislim da je to jedan od zadataka koji ćemo morati da radimo. Meni je drago da je Juncker došao mimo najavljenih protokolarnih obaveza i to govori nama o jednoj dobroj atmosferi. Vraćamo se dole sa jednim zajedničkim stavom da je što je prije moguće neophodno završiti Upitnik i doći do statusa kandidata BiH za EU“, istakao je Dodik.

Član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda Željko Komšić rekao je nakon sastanka da je njegov utisak pozitivan, poručivši da se pitanje izmjena izbornog zakona mora rješavati u BiH.

„Pred nas se postavljaju zahtjevi izmjene izbornog zakonodavstva bez preciziranja pravca u kojem to treba da ide. To je naš problem, naša stvar. Izmjene izbornog zakonodstava podrazumijevaju političke i tehničke stvari. Tusk nam je rekao da je vrlo bitno da odnosi u Bosni i Hercegovini trebaju ostavljati pozitivan utisak kada je riječ o cijelom putu BiH. To je jedan faktor koji ne treba zanemariti. Proces pomirenja mora biti jasnije izražen i bolje vidljiv. Pominjani su neki primjeri iz evropske historije koje bismo mi trebali slijediti. Moj utisak je pozitivan, raspoloženje u Briselu postoji, manje - više je sve u našim rukama“, rekao je Komšić i dodao:

„Moj utisak nakon svega, jeste da postoji jedno dobro raspoloženje u Evropskoj komisiji i među zvaničnicima Evropske unije da Bosna i Hercegovina dođe od kandidatskog statusa. Naravno, to nije dovolno, ima još stvari koje treba uraditi“, istakao je Komšić.

Član Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda Šefik Džaferović kazao je da od specifičnih pitanja, tu je formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini i članstvo u NATO savezu.

„Oba pitanja, ja sam o tome govorio, tiču se vladavine prava. Pitanje koje je za mene posebno značajno bilo je regionalna politika i rješavanje otvorenih pitanja koje Bosna i Hercegovina ima sa susjedima. Ono što treba da prakticiramo, je da, gdje god nemamo saglasnost, da se primjenjuje međunarodno pravo. Dobili smo snažnu podršku kao članovi Predsjedništva, na nama je da pokrenemo sve ove procese o kojima sam govorio“, rekao je Džaferović danas u Briselu.