Čiji će gas teći novim gasovodom u RS koji košta preko milijarde maraka?

Vlasti u RS gasovod Šepak-Novi Grad predstavljaju kao strateški energetski projekat vrijedan preko jedne milijarde konvertibilnih maraka, a sagovornici Detektora smatraju da je upitna njegova isplativost jer je od početka zamišljen kao ruski energent, a u konačnosti nije poznato čiji će se gas kupovati.

Preduzeće "Sarajevogas" iz Istočnog Sarajeva raspisalo je tender za projektovanje i izgradnju magistralnog gasovoda Šepak-Novi Grad, čija je procijenjena vrijednost 900 miliona konvertibilnih maraka bez PDV-a. Dok sagovornici Detektora smatraju da je on zasnovan na ruskom gasu, direktor preduzeća "Sarajevo-gas" kaže da će se kupovati gas koji bude najjeftiniji.

Vlada RS je u novembru prošle godine donijela odluku o davanju saglasnosti za realizaciju projekta izgradnje magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad, kao projekta, kako su naveli, od strateškog značaja planiranom strategijom razvoja energetike RS do 2035. godine.

Prema ovoj odluci, projekat obuhvata tri faze – izgradnja dijela trase Šepak – Banja Luka, izgradnja priključnih gasovoda prema opštinama i gradovima i, u konačnici, izgradnja dijela gasovoda od Banje Luke do Novog Grada. Nosilac aktivnosti je preduzeće "Sarajevogas" ad. Istočno Sarajevo.

Ovo preduzeće je 29. decembra prošle godine objavilo tender za projektovanje i izgradnju gasovoda. Sa PDV-om iznos prelazi jednu milijardu konvertibilnih maraka.

Vlasti u RS već neko vrijeme insistiraju na "Novoj istočnoj interkonekciji" koja će se kod Bijeljine spajati sa gasovodom u Srbiji i za koji se očekivalo da će ga finansirati ruski "Gazprom". Ovo je ranije bio prvi veliki test državne vlasti u oslobađanju od ruskog uticaja te odnosu prema politici i budućem članstvu u Europskoj uniji, čije su države značajno smanjile ili u potpunosti obustavile poslovanje sa ovom gasnom kompanijom pod kontrolom Kremlja.

Državni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković za Detektor navodi da nije vidio tendersku dokumentaciju, ali da mu to zvuči vrlo neracionalno u ovom geopolitičkom trenutku, te se pita ko će investirati 900 miliona u nešto što je vrlo neizvjesno.

"Sada kada je očigledna američka ofanziva na region cijeli i probleme i dešavanja sa NIS-om u Srbiji, dakle tu ofanzivu koju Amerikanci izbacuju Ruse sa Zapadnog Balkana, to zvuči suludo. (…) Da li je to sad Dodikova igra da se opravda Rusima jer je on to njima dužan, ne znam. Znam sigurno da reakcija Američke ambasade na takav proces neće biti blaga", kaže Konaković.

Upitna isplativost gasovoda

Direktor preduzeća "Sarajevogas" Istočno Sarajevo Nedeljko Elek za Detektor je izjavio da je dužina gasovoda oko 500 kilometara i da ima 18 gasnih stanica koje će biti na ulazu u gradove i opštine na trasi, te smatra da je ovo jedan od najjeftinijih tendera koji je raspisan za tu dužinu gasovoda u Europi. Navodi kao poređenja da je plan izgradnje južne interkonekcije dug 170km, bez gasnih stanica i da košta 400 miliona eura.

Na pitanje je li procjena tendera dio dogovora sa "Gazpromom" od prije nekoliko godina, Elek kaže da nije i da je ovo drugi projekat. Kako pojašnjava, Vlada RS je prije desetak godina dogovorila da "RS Gas" radi zajedno sa "Gazpromom" i da je to bila trasa ispod rijeke Drine, ali da nikada nisu dobili saglasnost Vijeća ministara.

"Kako to nikada nije završeno, onda je Vlada RS-a napravila novu odluku, dodijelila to 'Sarajevo-gasu' i od nas se tražila studija izvodljivosti. Izvodljivost je radio Ekonomski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu. To je ozbiljna studija, Vlada je usvojila tu studiju, na osnovu te studije se došlo do budžeta gdje je snimana trasa, urađene projekcije. Ovo je ozbiljan dokument, na osnovu te studije koju je vlada usvojila raspisan je tender", govori Elek.

Prema riječima Eleka, ovaj projekat će biti finansiran iz budžeta Vlade RS-a na pet godina te neće biti kredita.

"Uopšte mi ne pravimo projekciju čiji ćemo gas da kupujemo. Kupovat ćemo gas koji bude u tom trenutku najjeftiniji na tržištu", izjavio je on.

Iako neka vrsta ideje o posebnom gasnom kraku iz Srbije prema RS postoji najmanje deset godina, Milorad Dodik je na vrhuncu ruske invazije na Ukrajinu u ljeto 2022. godine, nakon susreta s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i čelništvom "Gazproma" u Sankt Peterburgu, zaprijetio blokadom projekata u Federaciji ukoliko gradnja gasovoda iz Srbije ne dobije saglasnost u Vijeću ministara.

Almir Bečarević, bivši direktor BH GAS-a, za Detektor kaže da prema njegovim informacijama pola iznosa bi dala Vlada RS-a, dok bi druga polovica bilo kreditno zaduženje.

Navodi da je projekat zasnovan na ruskom gasu, te da se postavlja pitanje čiji će gas biti u tim cijevima, obzirom da je Bugarska najavila da će obustaviti tranzit ruskog gasa preko svoje teritorije.

"Što se tiče same isplativosti samog gasovoda i to je veliki upitnik, jer taj prvobitni gasovod je bio planiran da ga finansira 'Gazprom' i bilo je planirano da se izgrade dvije termoelektrane na plin na tom pravcu, da bi bio isplativ. Pošto znamo da 'Gazprom' više nije prisutan u EUropi u smislu finansiranja, postavlja se pitanje same isplativosti jer i studija izvodivosti koja je rađena, rađena je na puno manji iznos, kažem uz ove dvije termoelektrane na plin. Jer ako njih nema, tu je nemoguće naći isplativost", smatra Bečarević.

Na samoj trasi gasovoda do Banje Luke, kako kaže Bečarević, relativno je malo potrošača, te se pita ko će vratiti iznos od 900 miliona u ovako malom tržištu. Pojašnjava da se ovdje radi i projektovanju, ispitivanju terena, nabavci cijevi, gradnje, primopredajne stanice i da procijenjena vrijednost nije puno "predimenzionirana". Na upit ko bi mogao biti izabran, Bečarević smatra da RS ne bi sebi dozvolila da izabere ruske firme, obzirom na odnos Europe prema njima i rata sa Ukrajinom.

"Nova istočna interkonekcija je otpočetka bila bazirana na ruskom plinu. Ona je i dalje bazirana na ruskom plinu. To bi faktički bio turski tok, odvojak u Srbiji do granice sa BiH, i onda bi od Šepka taj gasovod išao prema Bosanskom Novom. Ovdje se postavlja pitanje tranzita preko turskog toka, jer je Bugarska najavila da neće više tranzitovati ruski gas preko svoje teritorije", kaže Bečarević i dodaje da je kompletan projekt "isforsiran".

Zaključio je da ukoliko u projektu nema termoelektrane na plin i ako kilovat po satu bude skup, postavlja se pitanje kome će se prodavati i na kojem tržištu.

Za mjesec odgovori o izvođaču

Bosni i Hercegovini su potrebne nove gasne konekcije jer trenutno ima samo jedan izvor gasa iz Rusije, što građane i kompanije ostavlja ovisne isključivo o gasu iz ove zemlje, dok ostale države u Europi smanjuju svoju ovisnost zbog ruske invazije na Ukrajinu. Novi izvori mogli bi također smanjiti i cijene gasa.

Pored Istočne interkonekcije, u javnosti se mnogo govori o Južnoj interkonekciji, gasnoj vezi na jugu BiH koja bi značila alternativne izvore gasa koji ne uključuju Rusiju. Na sjednicama Vijeća ministara prije nekoliko godina, ove dvije konekcije su stavljane u jednu zajedničku tačku za glasanje, ali nikada nisu usvojene, zbog uslovljavanja iz oba entiteta.

Dodik je 2022. godine zaprijetio da će formiranje državne vlasti usloviti upravo Istočnom interkonekcijom, a SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je u decembru 2024. kazao da Vijeće ministara neće dati u proceduru odobrenje za Južnu interkonekciju "bez deblokade Istočne interkonekcije".

Južna interkonekcija, o kojoj se Parlament Federacije BiH očitovao prošle godine i usvojio potreban zakon za gradnju, nije nova ideja. Ovaj gasovod godinama stoji u idejnim ladicama vlasti koje su se u Federaciji smjenjivale u posljednjih 15 godina. Posljednjih sedmica su razgovori o ovom pitanju intenzivirani i trenutno je u BiH delegaciji američke firme zainteresirane za implementaciju ovog projekta.

Bez Južne interkonekcije, jedina alternativa u tom slučaju bio bi gas iz Azerbejdžana koji do Jugoistočne Europe putuje posebnim gasovodom, koji također ide preko Bugarske i Srbije. Ali on nije bez mana, jer je malog kapaciteta.

Bruxelles je potvrdio da će do 2027. godine u potpunosti prekinuti uvoz ruskog gasa, a Danska je u septembru prošle predložila da se posebna pažnja posveti gasovodu Turski tok. Jedan od korisnika tog gasovoda je Bosna i Hercegovina, zemlja kandidat Europske unije, do kraja ovisna o ruskom gasu i bez alternativnog izvora, potpuno nespremna za novu politiku Bruxellesa.

EU potpunu blokadu uvoza gasa iz Rusije planira od početka invazije na Ukrajinu. Već u martu 2022. lideri EU su se usaglasili da se počne smanjivati ovisnost, a plan je predstavljen u maju iste godine.

Plan je da se ruski gas koji se dostavlja po ugovoru koji je u trajanju kraći od jedne godine zaustavi najdalje 17. juna 2026. godine, sa izuzetkom država koje nemaju izlaz na more, kao što su Mađarska i Slovačka. Zabrana uvoza ruskog gasa po dugotrajnim ugovorima stupit će na snagu krajem 2027. godine, dok bi Mađarska i Slovačka gas mogle uvoziti zaključno sa 1. januarom 2028. godine.

Elek nije zabrinut za samo izvođenje radova. Kaže da se već dosta firmi prijavilo iz regiona i svijeta jer se radi o međunarodnom tenderu. Ne zna ko će biti izabran za izvođača radova, jer banka mora dati garanciju u iznosu od 50 miliona eura.

"Mislim da se Rusi nigdje u Europi ne pojavljuju kao izvođači radova, oni uopšte nemaju firmu koja to radi. (…) Nigdje se Rusi ne pojavljuju kao izvođači radova, i prije ovih svih dešavanja nigdje se Rusi nisu pojavljivali kao izvođači radova. (…) E sad za Kineze ne znam, jer kad se oni javljaju na tender, oni se javljaju kao izvođači za autoput, da li će se ovdje javiti, zaista ne znam", zaključuje Elek.

Konaković ne vidi ko bi se mogao prijaviti i da time rizikuje da napravi infrastrukturu u srcu Europe u koju ne može doći ni kubik ruskog gasa.

"Kuda bi doveli taj gas, kuda bi im Rusi isporučivali, kako bi se Srbija postavila u toj situaciji kad vidi šta ima kao problem sa sankcijama. Dakle, to zvuči vrlo sumnjivo", dodaje on.

Po Tenderu, rok za podnošenje ponuda ističe 28. januara ove godine.