Četiri godine otkako je Karadžić osuđen na doživotni zatvor: Traume žrtava ne zacjeljuju

Prošlo je sedam godina od izricanja prvostepene presude kojom je Međunarodni krivični sud za područje bivše Jugoslavije (MKSJ) u Hagu osudio bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na 40 godina zatvora, te četiri godine otkako je ta presuda pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) preinačena u kaznu doživotnog zatvora, a žrtve i dalje nose traume zločina za koje je Karadžić osuđen.

Bivši predsjednik Republike Srpske i lider pobunjenih bosanskih Srba Karadžić je osuđen za zločine koji se smatraju najtežim na tlu Evrope od kraja drugog svjetskog rata. O tim zločinima je za Anadoliju svjedočio 40-godišnji Adel Šabanović koji je pakao logora preživio kao dječak.

Ovaj rođeni Vlaseničanin je kao devetogodišnjak preživio zločin koji se dogodio 16. maja 1992. godine u mjestu Zaklopača, a potom je sa preživjelim sunarodnjacima proveo šest mjeseci skrivajući se po šumama u toj regiji.

"Bilo je tu 60 osoba, od toga 15 djece, od najmlađeg od četiri godine do najstarije Fatime Berbić koja je imala 80 godina. Poslije smo otišli u Srebrenicu i cijelo vrijeme bili tamo pod terorom i granatama i masovnim ubijanjem ljudi", kazao je Šabanović.

Ističući kako su ljudi umirali pod opsadom od snajperskih hitaca, ali i od gladi i bolesti, Šabanović je kazao da je preživio i genocid u julu 1995. godine u Srebrenici.

"Bio sam u Potočarima 1995. godine i tu sam preživio i očima svojim gledao genocid, gdje sam natjerivan da donesem vodu da bi oni oprali noževe, jer su zaklali muškarce i silovali žene", kazao je Šabanović.

Šabanović je dalje kazao da je tadašnji komandant Vojske RS Ratko Mladić, također u Hagu osuđen za ratne zločine i zločine genocida na kaznu doživotnog zatvora, 2017., odnosno 2021. godine, tom prilikom pred kamerama obećavao da će svi biti evakuirani iz Srebrenice, ali da su horor i zločini počeli nakon što su kamere isključene.

"Nastao je haos, klanje, odvajanje i otimanje djece od 13 godina pa nadalje iz ruku majki iz kolona i odvajanje mog dede Huse Ahmetovića koji je bio 1931. godište", kazao je Šabanović.

Traume zločina preživjelih tokom agresije na BiH Šabanović i danas nosi sa sobom, ali kaže da presude ratnim zločincima smatra važnim u kontekstu borbe za istinu o agresiji na BiH.

Šabanović je izricanje presude Karadžiću pratio u Sarajevskoj vijećnici i drago mu je da je vođa te politike osuđen za zločine, kao što su osuđeni i drugi zločinci, uključujući Mladića, Radislava Krstića i druge.

"Danas je teško, velika je borba. Imamo danas problem mi preživjele žrtve genocida, obespravljeni smo i nezaštićeni u svakom pogledu. Danas nam se dotura sol na rane. Danas se progone oni koji govore o žrtvama i o genocidu, a nagrađuju se zločinci i daju po njima imena ulica, trgova i javnih ustanova i slave se kao heroji", zaključio je Šabanović.

Nakon hapšenja u Beogradu 2008. godine, suđenje Karadžiću u Hagu počelo je 2009. godine, a prvostepenom presudom u martu 2016. godine osuđen je na 40 godina zatvora.

Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.

Karadžić je u martu 2019. godine pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora koju služi u Velikoj Britaniji.