Centar za sigurnosne studije: Slučaj Igman pokazuje potrebu za hitnim uspostavljanjem CERT-a

Centar za sigurnosne studije upozorio je da slučaj cyber prevare u kompaniji Igman Konjic, u kojem je bilo ugroženo više od 1,5 miliona KM, pokazuje nedovoljnu otpornost institucija i privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini na digitalne prijetnje.

Predsjednik Centra Denis Hadžović poručio je da ovaj slučaj dodatno potvrđuje potrebu za hitnim usvajanjem državne strategije cyber sigurnosti i uspostavljanjem funkcionalnog CERT-a, odnosno tima za odgovor na računarske incidente.

Iz Centra navode da posebno zabrinjava činjenica da je Igman kompanija u većinskom državnom vlasništvu i dio namjenske industrije, zbog čega može predstavljati atraktivnu metu za cyber i hibridne prijetnje.

Podsjetili su i na cyber napad na Parlamentarnu skupštinu BiH iz septembra 2022. godine, kao i na ranija upozorenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH institucijama i privatnom sektoru da izvrše sigurnosne procjene informaciono-komunikacionih sistema.

Prema navodima Centra, kompanija Igman bila je meta takozvanog BEC napada, odnosno poslovne prevare putem elektronske pošte, u kojoj se napadači lažno predstavljaju kao poslovni partneri ili odgovorne osobe kako bi preusmjerili novac.

U saopćenju se podsjeća da je Federalna uprava policije u maju upozorila građane i pravna lica na porast online prevara, među kojima su kao posebno opasne izdvojene prevare putem lažnih e-mailova.

Iz Centra smatraju da slučaj Igmana pokazuje kako upozorenja nadležnih institucija nisu uvijek praćena odgovarajućim mjerama zaštite u kompanijama i javnom sektoru.

"Pomalo čudi da važna kompanija, što Igman zasigurno jeste, ima tako niske standarde cyber sigurnosti", naveo je Hadžović, ocjenjujući da preduzeća iz odbrambene industrije moraju imati posebno razvijene mehanizme zaštite.

Centar za sigurnosne studije prošle je godine objavio istraživanje o trendovima cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini za period od 2025. do 2030. godine.

Prema njihovim navodima, istraživanje je ukazalo na nedostatak političke volje za jačanje cyber sigurnosti, ograničene kapacitete sigurnosnih agencija i mogućnost da digitalni prostor bude korišten za političke sukobe i širenje različitih utjecaja.

Posebno su upozorili na značaj cyber sigurnosti uoči primjene novih izbornih tehnologija na Općim izborima u oktobru.

Centar je pozvao političke aktere da cyber sigurnost počnu tretirati kao prvorazredno pitanje državne sigurnosti.

Kao ključne korake naveli su usvajanje državne strategije cyber sigurnosti, uspostavljanje CERT-a, unapređenje i usklađivanje zakona te jačanje zaštite kritične infrastrukture.

Prema njihovoj ocjeni, kompanija Igman zbog prirode svog poslovanja pripada kritičnoj infrastrukturi i mora imati viši nivo zaštite od digitalnih napada.

Zatraženi su i intenzivnija međunarodna saradnja, kontinuirana edukacija zaposlenih i građana te razvoj obrazovnih programa iz oblasti cyber sigurnosti.

"Igman danas, ko sutra?", poručio je Hadžović, upozoravajući da bi bez sistemskog odgovora slični napadi mogli pogoditi i druge institucije i kompanije u Bosni i Hercegovini.