Čengić: Razlike u platama ovise o složenosti poslova, ne o stručnoj spremi

Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, komentarisao je minimalnu platu, fiskalne promjene, te izazove koje poslodavci i radnici suočavaju u ekonomiji Bosne i Hercegovine.

Govoreći o predstojećim koracima u vezi sa minimalnom platom, Čengić ističe da je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća utvrđen plan prema kojem će naredne sedmice zasjedati tročlana komisija. Komisija će pokušati usaglasiti prijedlog za minimalnu platu za narednu godinu, prenosi Federalna.ba.

Čengić dodaje da će u sedmici od 15. do 20. decembra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća kako bi se dala podrška onome što budu predložili, ili eventualno ukoliko to ne bude, donijeli zaključak u kom pravcu dalje ići. Ističe također da je "na kraju odluka na vladi", koja će imati finalnu riječ o visini minimalne plate i eventualnim promjenama postojećeg iznosa.

Kada je riječ o prijedlogu sindikata koji se odnosi na razlike u platama prema stručnoj spremi, Čengić naglašava:

"Niko ne treba mene plaćati kao osobu sa visokom stručnom spremom, nego kao osobu koja obavlja poslove za koje je angažovan."

On je dodao da razlike u platama nisu rezultat stručne spreme, već složenosti i obima poslova koje uposlenici obavljaju.

"Nije pitanje stručne spreme, nego je pitanje složenosti poslova, obima poslova koje procjenjuje poslodavac", kaže Čengić, koji je istaknuo da su razlike u platama već jasno definisane u mnogim sektorima, poput oblasti cestovnog prijevoza. Godine 2016. smo utvrdili kolektivnim ugovorom tu razliku", naglasio je, dodajući da je cilj bio da ne dođemo u poziciju da sve plaćamo na istim iznosima.

U vezi sa fiskalnim zakonima i njihovim uticajima na poslovnu zajednicu, Čengić navodi da je situacija u protekloj godini bila izazovna, ali da je bilo i značajnih iskoraka.

"Vlada je krajem 2024. godine donijela odluku da poveća minimalnu platu sa 621 marku na 1000 maraka. To je bio šok za mnoge", ističe Čengić. Međutim, dodaje, ta odluka nije bila ishitrena.

"Vlada je tokom januara mjeseca donijela uredbe kojima je pokušala da taj udar na poslovnu zajednicu ublaži kroz subvencioniranje doprinosa između ranije minimalne plate i ove minimalne plate", kaže Čengić.

Također, poslodavcima je omogućeno da svojim uposlenicima isplate dodatne iznose bez doprinosa, što je pomoglo u održavanju poslovanja.

Govoreći o fiskalnim promjenama koje su neophodne, Čengić upozorava na visoku stopu sive ekonomije, koja prema njegovim riječima, čini oko 20-22% ukupnih poslovnih aktivnosti u BiH.

"Prema nekim procjenama, to je oko 2,2-2,5 milijardi konvertibilnih maraka. Ako bismo smanjili sivu ekonomiju za 50%, imali bismo na raspolaganju 1,1 ili 1,3 milijarde maraka. Taj novac bi bio izuzetno značajan za povećanje plata, penzija, te poboljšanje zdravstva i školstva", zaključuje Čengić.

Iako priznaje da su postignuti određeni iskoraci, Čengić nije potpuno zadovoljan dosadašnjim postignućima.

"Nisam zadovoljan jer smatram da možemo puno više", naglašava on.

Ipak, on ističe da su smanjenje stopa doprinosa i subvencije doprinosa u prethodnoj godini bili od velikog značaja za poslodavce, ali smatra da to nije dovoljno.

"Smatramo kao poslodavci da to treba biti još novi iskorak, a to je smanjenje za dodatnih 13,1 posto", naglasio je Čengić.

Čengić je naglasio da u procesu reformi i borbi protiv sive ekonomije odgovornost nije samo na vladi, već i na sindikatima i poslodavcima.

"Mi se svi moramo početi baviti onim što nismo uveli u sistem. Tu je odgovornost vlade, ali i sindikata, i poslodavaca", zaključio je Čengić, pozivajući sve strane na zajednički rad kako bi se unaprijedila ekonomska situacija u BiH.