Carl Bildt – čovjek koji na duši ima Srebrenicu i odbranu politike Miloševića!

Bosanskohercegovačka i šira javnost šokirana je danas ispadima Carla Bildta, bivšeg kontroverznog premijera i ministra vanjskih poslova Švedske, specijalnog pregovarača Europske unije u pregovorima o okončanju rata u Bosni i Hercegovini i prvog visokog predstavnika u našoj zemlji, a koji su brojni korisnici Twittera, s pravom nazvali fašizmom.

Piše: Faruk Vele

"Dobri dečko"

Naime, Bildt je uz fotografiju Sarajeva na kojoj se vidi prelijepa Šeher-Ćehajina ćuprija i na njoj pokrivene žene kako prelaze most, „ladno“ objavio komentar:

“Postoji progres u našem svijetu. Ovo je Sarajevo prije stotinu godina ili tako nešto”.

Bio je ovo, prije svega, trenutak iskrenosti u mračnoj političkoj karijeri čovjeka koji je smatrao da je Slobodan Milošević, taj notorni „balkanski kasapin“ i ratni zločinac, „dobar dečko“ i koji, po mnogima, nosi na duši Srebrenicu. Bildt je s pravom smatran „jednim od najzagriženijih neprijatelja cjelovitosti BiH iz redova diplomatske evropske elite“.

“Tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji Carl Bildt je bio posebni izaslanik Europske unije i UN-a, ali je učinio malo ili ništa da se zaustavi ubijanje. Umjesto toga, on je podržao Slobodana Miloševića i uporno ga nazivao 'dobrim dečkom'. On nije ocijenio ubojstva civila u Srebrenici kao ratni zločin. Žrtve u Srebrenici u svojim je memoarima nazvao 'ratnim zarobljenicima'. Carl Bildt, nekadašnji supredsjednik Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, u više je navrata svjedočio pred Međunarodnim kaznenim sudom o svojim potezima tijekom rata u Bosni i Hercegovini, gdje, prema dubokom uvjerenju, nije učinio ništa kako bi zaštitio žrtve genocida u Srebrenici”, saopćila je u aprilu 2013. godine Udruženje/Udruga Kuća ljudskih prava iz Hrvatske kada je Bildt u svojstvu šefa švedske diplomatije, retuširane biografije, govorio o „mirnoj budućnosti i integraciji zemalja unutar EU-a“.

Bosanskohercegovačka javnost je zaboravila podatak da je Bildt, 11. jula 1995., u danu kada se događa genocid u nekadašnjoj zaštićenoj zoni UN-a, slao dirljivo pismo ratnom zločincu Slobodanu Miloševiću.

„Tek iz tog pisma postaju razumljivi razlozi zbog kojih će Bildt nekoliko godina kasnije odbiti svjedočiti u sudskom procesu protiv Miloševića, odnosno, biti svjedok odbrane osuđene ratne zločinke Biljane Plavšić pred Haškim tribunalom“, izvještavao je svojevremeno magazin „60 minuta“ Federalne televizije (FTV).

Magazin je objavio čak i ratnu fotografiju Bildtove supruge, Anne Marie Corazze, u društvu srpskih vojnika“.

U pismu od 11. jula 1995. Bildt Miloševića oslovljava sa "Dragi gospodine predsjedniče" i sa pozicije medijatora Evropske unije za Balkan, kojem je, očigledno, u tom trenutku poznato da su zločinačke horde Ratka Mladića zauzele Srebrenicu, konstatira:

“Kada se ponovo sastanemo u petak, postoji opasnost da ćemo se sastati umnogome u drugačijoj situaciji, i to takvoj da će biti teže ostvariti napredak oko pitanja oko kojih smatram da smo obojica uvjereni u potrebu za ostvarivanjem napretka”.

Kasnije će Bildt u intervjuu za magazin „Kord“ tvrditi da će za „masakr (a ne genocid!) u Srebrenici saznati tek kasnije“, iako je u vrijeme njegovog događanja bio prvi čovjek međunarodne zajednice.

Florence Hartmann, ugledna francuska novinarka i bivša glasnogovornica Haškog tribunala javno je demaksirala Bildta, i to u centru Sarajeva kada je besramno stigao 2012. u povodu 20. godišnjice opsade grada i 11.541 poginulog.

“Nije trebao doći danas. Zašto se pojavio na današnji dan? Trebao je doći kada je mogao učiniti nešto. A kada je nešto i mogao učiniti, tada je govorio kako je Milošević "dobar momak" i to je zapisano u transkriptima. Ne zaslužuje biti ovdje”, kazala je Hartmann.

Dodala je tada da Bildt „svojom politikom, kao predstavnik EU i predstavnik svoje zemlje nije učinio ništa da se prekinu muke i Sarajeva i čitave BiH“, napominjući da „nije trebao biti ovdje“.

Okrivljavao Armiju RBiH i HVO

Zbog svoje uloge u dešavanjima na Blakanu 90-tih, Bildt je bio proglašen „personom non grata“ u Hrvatskoj.

Dokumenti koje su diplomati u stalnoj misiji Hrvatske pri UN-u iz Ženeve slali u Zagreb sredinom 90-ih govore o Bildtovoj podršci srbijanskoj politici, pisao je svojevremeno „Večernji list“

Samo nekoliko dana nakon pada Srebrenice, na sastanku Ministarskog vijeća EU Bildt je “više kritičnosti i odgovornosti (za pad Srebrenice) pripisao ofanzivnim akcijama Armije BiH i HVO-a, dok je istaknuo da se bosanski Srbi istinski zalažu za obustavu neprijateljstava”.

U drugom dopisu, od 31. jula 1995. godine, hrvatske diplomate otkrivaju sadržaj tzv. Bildtova paketa, koji je ovaj dogovorio sa Miloševićem - SR Jugoslavija priznaje granice BiH, no BiH će biti ustrojena kao unija Federacije i R. Srpske, a zauzvrat se SR Jugoslaviji se ukidaju sankcije.

Bildt se vodio politikom da se „do mira jedino može doći ustupcima Hrvata i Bošnjaka prema strateški važnijim Srbima“. A kao što je upravo Florence Harmann svojevremeno napisala, istodobno je Haag prikrivao upetljanost Srbije u rat u BiH i Hrvatsku.

Uprkos svim ovim činjenicama, koje su samo dio iz odvratne političke karijere Carla Bildta, mi smo, kao, šokirani.

“Vidim, uzbihuzurili se svi oko jednog tvita @carlbildt. Kad je u julu 1995. u Dobanovcima pio rakiju sa Ratkom Mladićem, netom po završetku genocidne operacije u Srebrenici - ili se to na švedskom kaže progres? - niko se nije bihuzurio”, napisao je danas novinar, publicista i univerzitetski profesor Emir Suljagić.

Pametnom dosta.