Burno u NSRS: Opozicija tvrdi da vlast u manjem bh. entitetu otvoreno ne želi u EU

Raspravom o informaciji o obavezama koje za Bosnu i Hercegovinu i manji bh. entitet RS proističu iz procesa pridruživanja EU sa pregledom mjera i aktivnosti realizovanih prošle godine nastavljena je sjednica Narodne skupštine RS poslije redovne pauze.

Narodni poslanik i šef poslaničkog kluba Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović podsjetio je na skorašnji događaj u Banjoj Luci kada je "vlast RS odobrila dolazak njemačke ministarke za europske poslove i klimu Anni Luhrmann, pa je protjerala".

"Samo zato što vam se nije svidjelo jer se ministarka sastala sa liderima opozicije, a nije htjela sa rukovodstvom RS zbog antieuropskog postupanja", istakao je Vukanović.

On je ocijenio da je vlast u RS bila bliža Europskoj uniji 2006. godine nego danas.

"Vama ne odgovaraju europski zakoni, jer bi sve bilo pod lupom provjere. Ne biste mogli dilove sklapati", dodao je Vukanović.

Šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa Igor Crnadak izjavio je da su ključna dva pitanja, kada je u pitanju process pridruživanja. Da li RS, odnosno vlast i institucije RS stoje na poziciji koju smo davno usvojili, a to je da nam je glavni spoljnopolitički cilj EU. Ako jeste, može li vlast RS to da isporuči, naglasio je Crnadak.

Njegov utisak je, kako je rekao, da vlast RS koju posljednjih 16-17 godina u kontinuitetu vodi SNSD, trenutno na poziciji da otvoreno ne želi da put RS bude put ka EU.

"Lično živim i do kraja vjerujem u ideju da RS pripada EU. Nisam nikakav fundamentalista i zaluđenik niti mislim da će teći med i mlijeko, ali to je najbolje za naš narod i RS", dodao je Crnadak.

On je rekao da je bitno napomenuti da je rukovodstvo RS trenutno pod sankcijama pet zemalja EU, da pored tri "najvažnije" zemlje EU, SAD i Velika Britanija imaju stav da se sa RS ne razgovara.

"Marta Kos, europska komesarka za proširenje, je rekla da je Milorad Dodik secesionista i da ne može biti uključen u pregovore s EU", naveo je Crnadak.

On je ocijenio da "protjerivanje" njemačke ministarke iz Banje Luke nije nikakva velika stvar, napominjući da to može da prouzrokuje negativne dugoročne posljedice.

Crnadak je upitao šta ako Njemačka zabrani uvoz robe iz RS ili ako bude dozvoljen ulazak u EU građanima BiH sa pasošima samo izdatim u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Srđan Mazalica, poslanik iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), tvrdi da RS nikada nije kasnila sa europskim integracijama.

"Ja sam član Odbora za euopske integracije u NSRS od 2006. i odgovorno tvrdim da ne zaostajemo", rekao je Mazalica.

Komentarišući navode kolega iz opozicije o njemačkoj ministarki koja je na osnovu odluke Vlade RS proglašena nepoželjnom u RS nakon čega je odmah napustila Banju Luku, Mazalica je rekao da je Njemačka uvela zabranu ulaska predsjedniku RS, NSRS i predsjedniku Vlade RS, te da je "RS jedino preostalo da uvede recipročne mjere".

Ministar za europske integracije i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić, s druge strane, tvrdi da su predstavnici RS uključeni u sve aktivnosti kada je riječ o obavezama koje proizilaze iz procesa pridruživanja EU.

Kada je riječ o usklađivanju zakonodavstva RS sa EU tekovinama, ocjenu usklađenosti prošla su 43 programa i 11 drugih opštih akata.

Zaključcima NSRS od 4. novembra 2009, predviđeno je da Vlada jednom godišnje informiše NSRS o dostignutom stepenu realizacije obaveza iz procesa europskih integracija, te zahtjevima, mjerama i zadacima na putu pridruživanja EU.

Narodni poslanici RS prethodno su razmotrili izvještaj Komisije za koncesiju o radu u prošloj godini, Nacrt zakona o izmjenama o stvarnim pravima i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima.

Na dnevnom redu redovne sjednice NSRS nalazi se još Informacija o odlukama o pomilovanju u prošloj godini i Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja RS prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu unapređenja zdravstvenih sistema.

Po završetku redovne sjednice slijedi 22. posebna sjednica su tri tačke dnevnog reda: Obraćanje predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika povodom 30 godina od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Prijedlog zakona o finansiranju političkih organizacija - po hitnom postupku – prijedlog narodnih poslanika i Imenovanje vršioca dužnosti glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora RS – prijedlog predsjednika RS.