Bukalo: Nakon izlijevanja "Bijelog mora" nije došlo do zagađenja teškim metalima

Direktor Zavoda za agropedologiju FBiH Esad Bukalo izjavio je kako nakon izlijevanja kemikalija iz taložnice "Bijelo more", kompanije "Soda Sisecam" Lukavac u rijeku Spreču i okolno poljoprivredno zemljište nije došlo do zagađenosti tla teškim metalima.

"Važno je naglasiti kako je prilikom ekološkog incidenta došlo do enormnoga povećanja pH vrijednosti i zaslanjenosti tla. U takvim uvjetima uništena je i mikro i makro flora i fauna. Utvrdili smo da je sedam hektara zemljišta pod direktnim utjecajem, a pod indirektnim 46 hektara zemljišta", kazao je Bukalo na konferenciji za novinare u Mostaru, gdje je u petak Vlada FBiH razmatrala izvještaj Federalnog zavoda za agropedologiju o tom ekološkom incidentu.

Direktor Zavoda za agropedologiju FBiH dodao je kako je analiza zemljišta pokazala da nema zagađenosti tla teškim metalima. Bukalo je pojasnio da su uzorci tla uzeti s dijela koji je zahvaćen izlijevanjem "Bijelog mora", kao i sa zdravog dijela zemljišta.

U analiziranim uzorcima pronađen je povećan sadržaj nikla i kroma, ali određena koncentracija spomenutih metala pronađena je i u uzorcima tla koje nije bilo zagađeno ekološkim incidentom, kazao je Bukalo.

Zavod za agropedologiju FBiH predložio je mjere i sanacije koje je bi trebala izvršiti kompanija Soda Sisacem.

Bukalo je naglasio kako Soda Sisecam u roku od 60 dana mora pokrenuti proceduru, izgraditi projekt sanacije i postupiti u skladu s preporukama.

Preporučeno je usvajanje sanacijskih mjera, kao što je izolacija ugroženog područja kanalima, izgradnja odvoda, te oranje, ispiranje, humanizacija i fertilizacija tla. Sve preporučene mjere i radnje mogu se obaviti u roku od godinu dana i na taj način zagađeno tlo vratiti u normalno stanje kako bi se zemljište moglo opet koristiti.

Bukalo je dodao kako je Zavod sa tvrtkom "Soda Sisecam" imao dogovor da se krečnjak koji se deponira kao mokra faza obrađuje na način da se prosušuje i da se kasnije koristi u poljoprivredi u mjerama obogaćivanja zemljišta kalcijem. Tijekom poplava 2014. godine taj proces je zaustavljen i nije nastavljen.

Također, naglasio je da je siguran kako će se proces deponiranja morati zaustaviti, a jedno od rješenja je da se materijal koji se deponira upotrebljava u poljoprivredi za kalcizaciju kiselih zemljišta.