Bradara: Uvesti slobodno formiranje cijena osiguranja od autoodgovornosti

Osim toga što obavezno osiguranje od autoodgovornosti ima dominantno učešće u ukupno obračunatoj premiji na tržištu neživotnih osiguranja Federacije BiH (oko 60 posto u 2017. godini), ova vrsta osiguranja ima i poseban društveni značaj, imajući u vidu broj vozila, broj saobraćajnih nezgoda i ukupne štetne posljedice koje nastaju iz tog osnova, izjavila je pomoćnica federalne ministrice finansija u Sektoru za privredne finansije Mira Bradara.

Brada je govorila zbog čega je i na koji način Vlada Federacije BiH predložila postepenu liberalizaciju i slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti donošenjem novog zakona o obaveznim osiguranjima u prometu.

Pomoćnica federalne ministrice finansija podsjeća da visinu premije, odnosno cijenu osiguranja od autoodgovornosti još uvijek društava za osiguranje ne određuju samostalno, niti vrše izmjene u obimu pokrića, što znači da ne postoji niti sloboda vršenja ocjene rizika.

"Osnovni problem koji je već duži period prisutan u provođenju ove vrste osiguranja je nepoštivanje administrativno utvrđene premije, tj. odredbi zajedničkog premijskog sistema osiguranja od autoodgovornosti i to kroz nelojalnu konkurenciju, koja se ogleda u posrednom i neposrednom davanju nedozvoljenih popusta, raznim nedozvoljenim radnjama koje se kasnije različito knjigovodstveno evidentiraju, plaćanju tehničkog pregleda osiguranicima, davanju bonova za gorivo, gotovinskim isplatama putem blagajni po različitim osnovama, davanjem 'gratis polica' i slično", objašnjava Bradara.

Navedene radnje, kako je naglasila, utječu na porast troškova osiguranja, te dovode do slabljenja finansijskog položaja osiguravajućih društava i, u krajnjem, do nemogućnosti naknade štete osiguraniku u slučaju nastanka osiguranog slučaja, budući da se premija osiguranja ne utvrđuje u skladu s procjenom rizika.

"Novim zakonom uvodi se postepena deregulacija i liberalizacija cijena obaveznog osiguranja od odgovornosti za vozila. Ovaj model je još 2014. godine podržan i od FSAP misije koja se odnosila na Procjenu stanja financijskog sektora Bosne i Hercegovine, a koju se zajedno sačinili predstavnici MMF-a i SB", kazala je Bradara.

Zato se, pojašnjava, u zakonu predlaže fazna deregulacija i liberalizacija cijena osiguranja od autoodgovornosti, u razdoblju od šest godina, nakon kojeg će se preći na potpunu liberalizaciju cijena usluga osiguranja od autoodgovornosti.

"Tako je predviđeno da u prve tri godine Agencija za nadzor donosi zajedničku tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti koja će važiti i biti obavezujuća u ovom periodu, a u naredne tri godine na snagu bi stupila tzv. djelimična deregulacija kada će osiguravajuća društva određivati vlastite tarife premija i cjenovnik za osiguranje od automobilske odgovornosti ali koje moraju biti usklađene s propisima o osiguranju, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke, na što saglasnost daje Agencija. Po isteku perioda od šest godina od dana stupanja na snagu ovog zakona doći će do potpune liberalizacije i slobodnog formiranja cijena usluga osiguranja", rekla je Bradara.

Slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti je sukladno principima funkcioniranja slobodnog tržišta, kao i sa zahtjevima direktiva Europske unije (EU),

Uvođenjem sistema slobodnog određivanja cijena osiguranja od autoodgovornosti, domaće tržište osiguranja, tvrdi Bradara, postalo bi konkurentnije, a to bi, između ostalog, moglo dovesti do fluktuacije cijena osiguranja od autoodgovornosti, a time i promjena u prihodima od premija osiguranja (pad prihoda).

Također, neophodno je da se harmoniziraju propisi na jedinstvenom tržištu osiguranju u BiH s obzirom na to da je 2015. godine novi Zakon donesen u Republici Srpskoj.

Promatrajući zemlje u okruženju koje su već uvele slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti kaže da je uočen pad cijene osiguranja, a to upućuje da će "sama liberalizacija biti povoljna i za korisnike proizvoda osiguranja".

Prema njenim riječima, očekuje se da će u dužem razdoblju doći do uspostavljanja optimalne razine cijena osiguranja od autoodgovornosti, u skladu s preuzetim rizicima.

"Kako bi se amortizirali eventualni negativni efekti uvođenja slobodnog formiranja cijena osiguranja od autoodgovornosti, zakon predviđa da i u razdoblju djelimične i potpune liberalizacije, osiguravajuća društva , uz tarifu premija, dostavljaju Agenciji za nadzor tehničke osnove koje upotrebljava pri utvrđivanju tarifa premija, kao i  pozitivno mišljenje ovlaštenog aktuara o adekvatnosti premija za trajno ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju", pojasnila je.

Jedno od ključnih pitanja je pravo na naknadu nematerijalne štete kao vida novčane naknade radi tjelesnih povreda u prometnim nezgodama.

"Osnovni cilj datih normativnih rješenja kroz ovaj zakon je ujednačavanje prisutnih razlika u novčanim naknadama uz jasan Postulat - da se za manje posljedice trebaju dosuđivati manji iznosi naknade štete, a za teške treba dosuđivati veće iznose naknade", ističe Bradara.

Navodi da ponuđeno zakonsko rješenje u velikoj mjeri prati i uvažava dosadašnje tekovine pravnog sistema, a uz znatna poboljšanja kojima se izbjegava dosadašnja negativna praksa da se oštećenim osobama za identične ili skoro identične povrede odnosno posljedice do kojih su te povrede dovele dosuđuju različite novčane naknade.

Načelo odštetnog prava u potpunosti dolazi do izražaja jer su omogućeni uvjeti da za istu povredu osoba ostvaruje jednako pravo.

"Upravo zbog svoje neprocjenjivosti u novcu, neimovinska šteta stvara ozbiljne poteškoće pri utvrđivanju visine novčane naknade što dovodi i do stvaranja pravne nesigurnosti. Trenutno je procjena visine ovog vida štete prepuštena na slobodnu ocjenu sudovima. Polje jedne takve ocjene vrlo je široko što za posljedicu ima različitu sudsku praksu između različitih sudova (entitetskih, kantonalnih i općinskih) ali veoma često i u okviru istog suda", naglasila je Bradara.

U zakonu je kroz Okvirne kriterije za utvrđivanje prava na odštetu uvaženo načelo individualizacije odštete, tako da u određenim granicama ne ugrozi načelo ravnopravnosti oštećenih osoba.

Pored toga, Kriteriji za utvrđivanje prava na odštetu kroz svoje odredbe istovremeno stvaraju prostor i za prilagodbu visine iznosa naknade u određenim rasponima, na više ili manje, ovisno od osobitosti svakog pojedinog slučaja i na taj način omogućavaju individualizaciju naknade.

"S obzirom na to da se naknade isplaćuju iz sredstava koje se ostvare od premije osiguranja predviđeno je i usklađivanje s prosječnom cijenom premije u slučajevima kada dođe do povećanja/smanjenja prosječne premije za deset posto", rekla je Bradara.

Primjenom ovakvog sistema, uvjerena je, da će oštećeni u svakom trenutku jasno i transparentno znati koliki mu iznos odštete pripada i u kojem roku će odšteta biti isplaćena te se zbog toga očekuje značajno manji pritisak na sudove i rješavanje najvećeg broja odštetnih zahtjeva u izvansudskom postupku, nagodbom između osiguratelja i oštećene osobe.

Jedno od pitanja, direktno vezanih za pravo oštećene osoba na naknadu štete koje zakon posebno uređuje jeste postupak i rokovi rješavanja odštetnih zahtjeva.

"Utvrđivanje rokova za obradu šteta te sankcija društvu za osiguranje za nepravovremeno izvršavanje obaveze u obliku zateznih kamata pridonijet će bržoj obradi i likvidaciji šteta te isplati naknade za štete", kazala je Bradara.

Poručila je da u odnosu na važeći, novi zakon uređuje obavezna osiguranja u saobraćaju koja se odnose na osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesreće, osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama, osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama i putnicima i osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama.

"U cilju jačanja stabilnosti sektora osiguranja nužno je uspostaviti sistem ranog upozorenja i uvođenja supervizije osiguravajućih društava bazirane na riziku", zaključila je pomoćnica federalne ministrice finansija u Sektoru za privredne finansije Mira Bradara.