Bosni i Hercegovini prijeti 'grčki scenarij'

Ministarstvo finansija u FBiH u potrazi je za novcem za isplatu penzija za slijedeći mjesec. Slično bi se moglo desiti i drugim budžetskim korisnicima ukoliko BiH od MMF-a i Svjetske banke ne dobije dogovorena sredstva iz kreditnog aranžmana.

Kalkulacije u izbornoj godini

Međutim, novca nema dok vlasti u Federaciji ne smanje javnu potrošnju i usvoje nekoliko reformskih zakona, što još uvijek nije urađeno. Zabrinute poruke stižu iz međunarodnih finansijskih institucija i organizacija. Za fiskalnu stabilnost čini se ne brinu se samo bh. političari koji su krenuli u trku za nove mandate i predizborne kampanje.

Federacija BiH nije ispunila obaveze preuzete prilikom sklapanja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom i zbog toga je na čekanju više od 170 miliona eura namijenjenih za pomoć budžetu ovog bh. entiteta. Nije usvojen zakon o smanjenju imenovanih državnih službenika, ministara i poslanika na čije je plate u prošloj godini potrošeno više od 100 miliona eura. Za oko 15 miliona eura trebalo je smanjiti i davanja ratnim vojnim invalidima kojih ima oko 45.000.

Ništa od toga nije urađeno, a novac za penzije potrošen je do posljednjeg centa, kaže federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda:

„Nema više novaca u proračunu za ove namjene, sve smo isplatili. Ja sam upoznao javnost s tim. Mislim da zbog kašnjenja koje imamo trenutno u pregovorima sa MMF-om i posebno sve ono što smo ugovorili sa Svjetskom bankom i Evropskom komisijom i što nam stoji na raspolaganju sad nam je u riziku zbog neispunjavanja 24 strukturalne odrednice i to može prouzročiti poremećaj u likvidnosti i svemu ostalom, posebno što idu izbori. Ja sam na Vladi rekao da se sve može blokirati, politizirati i ostalo, međutim, mogu se dobiti izbori, ali ako napravimo ruševinu od ovoga, ja ne znam kako upravljati time.“

Koliko se ekonomijom bavi politika svjedoči činjenica da sve političke stranke koje čine vlast u Federaciji kalkulišu sa glasovima boračke populacije. To i ne kriju, pa ističu kako je reformske zakone teško provoditi u izbornoj godini.

Na dubinu i ozbiljnost krize upozorilo je i Vijeće za provođenje mira u BiH, ali i visoki predstavnik Valentin Inzko pred Vijećem sigurnosti UN-a, iz čijeg govora izdvajamo:

„Federacija nije provela imenovanja na funkciju u Vladi i pravosuđu, niti rezove u budžetu koje je tražio MMF, suočena sa odlučnim protivljenjem članova boračkih organizacija. Federacija ima velike teškoće da efikasno ispuni uslove koje je postavio MMF, što bi moglo da utiče na kratkoročnu i dugoročnu fiskalnu stabilnost BiH.“

Vanjski dug stalno raste

Politička kriza vlasti u Federaciji, koja teško funkcioniše gotovo od početka, dodatno je otežala ionako teško ekonomsko stanje. Federalna Vlada gotovo da i nije imala podršku Parlamenta, pa veći broj predloženih zakona, među kojima i nekoliko reformskih, nije podržan - i oni nikada nisu usvojeni, ističe analitičar NVO Centri civilnih inicijativa Adis Arapović:

„Ova vlada nema konkretnu parlamentarnu podršku. Ona ima neku formalnu podršku tek toliko da ne bi bila oborena. Broj zakona, koji se kreće i do 60 posto, koji nisu prošli kroz Parlament, a trebali su, ustvari govori i potpunoj nefunkcionalnosti aktuelne koalicije.“

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba