Bosna i Hercegovina (i dalje) na udaru s dvije strane: Šta kuha Hrvatska, a šta Srbija?

Ove godine nekoliko puta u Hrvatskoj je aktuelizovano pitanje statusa Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda, s prijedlozima od uspostavljanja trećeg, hrvatskog, entiteta u zemlji, do nešto blaže, premda ne manje sporne ideje o uspostavljanju zasebne izborne jedinice.

Zahtjevi za uspostavljanjem trećeg entiteta nisu novi i već dugo se čuju od lidera bosanskohercegovačkih Hrvata, prije svega u Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH (HDZ BiH), mada nisu dobili otvorenu podršku s najviših državnih vrhova u Hrvatskoj u smislu predsjednika i premijera Hrvatske, ali s tih vrhova nisu stigle ni eksplicitne ograde.

Nakon što je proljetos na skupu Tradfest u Zagrebu, koji je okupio konzervativne teoretičare i aktiviste, predstavljena kontroverzna mapa podjele Bosne i Hercegovine, partija krajnje desnice u Hrvatskoj - Domovinski pokret, manjinski partner HDZ-a premijera Andreja Plenkovića, izašla je sa sličnom inicijativom.

Kuhinja iz Hrvatske

Domovinski pokret želi da Sabor Hrvatske pokrene inicijativu za uspostavljanje hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH kako bi se osiguralo "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječilo , prema tvrdnji te partije, da drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda.

A, ako bi izostao dogovor o tome, krajnji desničari u hrvatskoj Vladi traže da se razmotri obnavljanje tzv. paradržave Herceg-Bosne, koja je ugašena Vašingtonskim sporazumom iz 1994. kada je dogovoreno primirje između HVO-a i Armije BiH i uspostavljena Federacija BiH koja je kasnije postala jedan od dva entiteta. Predstavnici HDZ-a BiH i dio političke scene u Hrvatskoj godinama traže izmjene izbornog zakona BiH pozivajući se na princip takozvanog legitimnog predstavljanja, prema kome hrvatski član Predsjedništva BiH ne bi trebalo da bude izabran bez dominantne podrške birača hrvatske nacionalnosti.

"Sve to se izgleda vrti oko Željka Komšića koji je četiri puta biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, s prilično velikom manom iz ugla hrvatskih desničara – pobjeđivao je kao kandidat anacionalne Socijaldemokratske partija BiH i potom Demokratskog fronta, umjesto stranke s hrvatskim predznakom, kao što je, na primer, HDZ BiH. Kada je pobjeđivao 2006, 2010, 2018. i 2022. godine, hrvatske partije, predvođene HDZ-om BiH, osporavale bi njegov legitimitet, tvrdeći da nije izabran većinskom voljom hrvatskih birača, nego dominantno glasovima Bošnjaka, premda to ništa nije sporno, budući da, prema važećim pravilima, svi birači u Federaciji BiH mogu da glasaju i za bošnjačkog i za hrvatskog člana Predsedništva BiH", pojašnjava jutros, 22. juna, Radio Slobodna Evropa u specijalu pod nazivom "Bosna i Hercegovina na udaru s dvije strane".

Tako onda, baš kada je Evropski parlament usvojio rezoluciju o BiH, kojom insistira na očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, uz odbacivanje politika koje produbljuju etničke podjele, članica vladajuće koalicije zemlje EU iznosi prijedlog za koji je ocijenjeno da će samo pogoršati podjele koje već postoje. Domovinski pokret traži, uz alternativu u formiranju trećeg entiteta, da se u Federaciji BiH uvedu dva paralelna biračka registra, bošnjački i hrvatski, iz kojih bi se odvojeno brojali glasovi za članove Predsjedništva, obrazlažući to takozvanim "briselskim modelom". U Belgiji je Brisel, pored regiona Flandrija (holandsko govorno područje) i Valonija (francusko govorno područje), jedinstvena izborna jedinica u kojoj birač na dan glasanja bira između lista koje pripadaju jednoj od dvije jezičke zajednice i odlučuje da li će svoj glas dati frankofonskoj ili flamanskoj listi, pri čemu ne postoji zvanična provjera niti registracija nacionalne ili jezičke pripadnosti birača.

Ostali zaboravljeni

Politikolog Daniel Bochsler, koji predaje na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču i Fakultetu političkih nauka u Beogradu, rekao je za RSE da se prijedlogom Domovinskog pokreta umjesto slobodnog izbora birača na dan glasanja, uvodi "trajna podjela biračkog tijela, što u praksi može pojačati etničke podjele umesto da ih smanji". Ekspert za ustavno pravo iz BiH Davor Trlin ukazao je da bi predloženi model dodatno pogoršao položaj građana koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci, za koje je Evropski sud za ljudska prava već ocijenio da su diskriminisani u BiH: "Sada bi se uvodio novi mehanizam koji bi taj položaj dodatno pogoršao."

Ipak, na kraju krajeva, prijedlog krajnjih hrvatskih desničara nema velikih izgleda za uspjeh. Politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero kazao je da ne postoji mogućnost da inicijativa Domovinskog pokreta "izazove neki bitniji politički pritisak", budući da "HDZ ne podržava koncept trećeg entiteta, bar ne ovaj mainstream stranke". On je dodao da je riječ o "neodgovornim" političkim akterima koji ne razmišljaju o posljedicama i koji su izgubili politički utjecaj: "Ovo je pokušaj da ga nekako vrati ili da destabilizira koaliciju."

Hrvatski premijer Andrej Plenković je slično rekao tokom posjete Sarajevu početkom juna da je to pokušaj da se dođe do "političke vidljivosti", ali se od inicijative nije izričito ogradio: "Nismo od jučer na temi BiH, a još manje na pitanju Izbornog zakona ili djelomičnih izmjena Ustava BiH ili nizu ideja koje bi trebale doći na ono što se kolokvijalno naziva, makar virtuelna izborna jedinica u kojoj bi hrvatski narod birao svog člana Predsjedništva."

Kuhinja iz Srbije

Dok hrvatski premijer kaže da postoji problem, pošto "situacija u praksi nije ono što se namjeravalo Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine", iz državnog vrha Srbije takođe se stalno ponavljaju izjave deklarativne podrške sporazumu koji je zaustavio rat u BiH.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznova i iznova tvrdi kako Beograd podržava Dejtonski mirovni sporazum, a ipak stalni dio koreografije njegovih skupova, kao i skupova njegove Srpske napredne stranke je Milorad Dodik, kojem je upravo zbog secesionističke retorike i podrivanja suvereniteta BiH koji i počiva na dogovoru iz Dejtona, Washington uveo sankcije koje je u međuvremenu ukinuo.

Uz to državni vrh Srbije se više puta s nipodaštavanjem odnosio prema odlukama institucija BiH i ustavnom poretku naše zemlje, kao kada se Vučić u septembru prošle godine sastao s Dodikom, navodeći da je imao "bratski susret sa predsjednikom Dodikom", iako je Sud BiH manje od mjesec dana ranije oduzeo Dodiku mandat predsjednika RS zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Ili kada su ministri iz Srbije prisustvovali neustavnom Danu RS.

Takav u najmanju ruku ambivalentan odnos pokazan je i u Deklaraciji s takozvanog "Svesrpskog sabora" u junu 2024. u kome se više puta poziva na Dejtonski sporazum, ali se, na primjer, takođe navodi da je Sretenje 15. februar Dan državnosti Srbije i Dan državnosti RS, mada je taj entitet administrativna jedinica države BiH, a ne država, upravo po sporazumu iz Dejtona.

U obraćanju na Generalnoj skupštini UN u septembru 2025. Vučić je tako rekao da se "već 30 godina" vodi "lažna kampanja protiv Srbije i RS", da je "sve ovo vrijeme bila laž" da će "RS i njeno vođstvo da naruše teritorijalni integritet BiH", iako je baš Vlada RS u maju 2024. imenovala Radnu grupu za izradu sporazuma o "mirnom razdruživanju" RS s Federacijom BiH, nakon što je najavila plan o tome.

Dodikova remetilačka retorika i politika eskalirali su prošle godine kada je su u RS usvojeni zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Kancelarije visokog predstavnika. Zbog potpisivanja ukaza o proglašenju tih zakona Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu i izrečena mu je zabrana obavljanja političke funkcije. Dodik je otkupio zatvorsku kaznu za 35.000 konvertibilnih maraka, pa ipak nije završio iz rešetaka. Na kraju se Dodik povukao s funkcije predsjednika, a SAD su mu u oktobru ukinule sankcije i pozdravile povlačenje separatističkih zakona.

To bivšeg predsjednika RS nije sprečilo da manje od četiri mjeseca kasnije ponovo zapreti secesijom i najavi prenošenje državnih nadležnosti na entitet. Međutim, iz Vašingtona je brzo stigla reakcija u vidu upozorenja da će se suprotstaviti potezima koji su prijetnja stabilnosti, dok se pojavile nove inicijative za ponovno uvođenje sankcija Dodiku.