Bombardovanje informacijama putem interneta: Kako to utječe na mentalno zdravlje u BiH?

U vremenu stalnih ratova, globalne krize, političkih napetosti, poskupljenja i neizvjesnosti, pitanje mentalnog zdravlja postaje sve važnije.

Istraživanje iz 2012. godine pokazalo je da tokom jednog dana prosječan čovjek primi oko 74 gigabajta informacija. Koliko informacija je previše, i kako loše vijesti utiču na ljude?

Skrolovanje, skrolovanje, skrolovanje. Živimo u svijetu u kom smo kruženi vijestima. Čim se probudimo, posežemo za svojim pametnim telefonima i čitamo i provjeravamo vijesti. To se nastavlja kroz dan, a onda pred spavanje, još jednom utvrđujemo gradivo.

Ljudi su evolucijski skloni obraćati više pažnje na negativne informacije, ali u savremenom digitalnom svijetu, u kom su loše vijesti kontinuirano dostupne, ta sklonost može uticati na zdravlje, upozoravaju stručnjaci.

"To utiče na način da može izazvati određenu vrstu anksioznosti, da poremeti određene fiziološke potrebe vezano za ishranu i san. Kada koristimo telefon postoji algoritam da prepoznaje na čemu zadržavamo pažnju, tako da ako naša pažnja bude zadržana na lošim vijestima on će nam izbacivati loše vijesti", rekla je Aleksandra Radanović, diplomirani psiholog. 

"Ispada da nam je kompletan život sveden na neku crnu hroniku. One čovjeka opterete, na neki način ga pasiviziraju i dovode ga u neko stanje da on ima loše misli, a ne neke optimistične misli koje će ga pokretati", smatra Ljubo Ljubojević, novinar. 

Brzina informacija danas prelazi granice onoga što čovjek može procesuirati, pokazuju istraživanja. Loše vijesti utiču na produblijevanje straha, a posljedično i na potrošačke navike.

"Početkom sukoba na bliskom istoku bila je osjetno veća potražnja na benzinskim pumpama, i sve pumpe su bilježile dva do tri puta veću prodaju nego što je uobičajeno u ovom dijelu sezone. Prvobitno je bio strah od rasta cijena, a sada je jednim dijelom bio strah od nestašica", objasnio je Đorđe Savić, trgovac derivatima.

Dodatni problem predstavlja i nepouzdanost dijela sadržaja koji kruži internetom. Novinari upozoravaju na važnost objektivnog informisanja, bez senzacionalizma.

"Bez obzira na to kojim formama se sadržaj proizvodi, kako se koristi i distribuira, to je ono što publika mora očekivati od novinara i sudionika u javnom prostoru, da se izvještava odgovorno i profesionalno", rekla je Maida Muminović, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar. 

Svijet je danas prepun negativnih informacija, ali način na koji ih konzumiramo i koliko prostora im dajemo u svom životu ostaje na nama. Stručnjaci savjetuju zdrav balans, budite informisani, ali ne po cijenu vlastitog mira, piše BHRT.