Bojan Šošić: Društvo je dovedeno do ruba, prijetnje nam vise nad glavom

Dok Federacija Bosne i Hercegovine očekuje nove mjere visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta u vezi s imenovanjem nove Federalne vlade, za utorak, 25. aprila, najavljeni su novi protesti grupe građana ispred Ureda visokog predstavnika (OHR), ovaj put pod sloganom: "Čemu embargo na demokratiju?". Proteste organizira neformalna grupa građana okupljena oko udruženja ReSTART BiH.

Slučaj "Zornić"

O građanskom nezadovoljstvu i procesima u Bosni i Hercegovini za portal Radiosarajevo.ba govori Bojan Šošić, član Predsjedništva "Kruga 99".

"Mislim da je prirodno da u ovakvim uslovima građani nastavljaju da izražavaju svoj protest. Vjerujem, međutim, da to treba držati na kursu koji bi bio sve manje reaktivan, već sve više nešto što će pristajati na liniju definisanja šta je to što bi se podrazumijevalo pod pojmom građanskog uređenja Bosne i Hercegovine. Zato je bitno ustrajati na insistiranju da se implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava, prvenstveno presuda u slučaju "Zornić". One nas vraćaju na stvarni put euroatlantskih integracija", upozorava u razgovoru za Radiosarajevo.ba Bojan Šošić.

Kaže da mu je danas jednim dijelom drago što su se stvari odvile na ovaj način nakon Općih izbora u oktobru 2022., "jer je sada kristalno jasno šta su namjere i Visokog predstavnika i stranaka koje se bore za pozicije". 

Narativ o "tri strane"

Kritičan je, međutim, i prema bh. medijima. Mnogi mediji, smatra, ne doprinose razjašnjavanju situacije, jer "prosto prenose izjave političkih aktera, onako kako su im date, bez da to proprate utvrđivanjem činjenica i ozbiljnijom kontekstualizacijom". 

"Zato u javnosti i dalje opstaje narativ o "tri strane", pri čemu jednoj treba ustupiti Izborni zakon po volji, drugoj državnu imovinu, a trećoj zabranu negiranja genocida.  Naravno, stvari tako stoje da ta i takva tri kursa ne mogu koegzistirati. Ne mogu, jer se npr. skoro pa dojučerašnji logori pretvaraju u muzeje kojima se slave baš oni što su ih držali, ili što se rješenje pitanja državne imovine po mjeri vlasti u entitetu RS mora popularno pravdati odbranom od prodaje tobožnjih "nacionalnih blaga" i "istorijskih obilježja" nepoželjnim elementima", kaže Šošić.

Takvom pričom se, smatra, maskira stvarno stanje po kojem je imperativ zauzimanja državne imovine diktiran potrebom da se servisiraju ogromni dugovi i krediti koji inače služe za pokrivanje neproduktivnih troškova. 

"A stvarne investicije ne mogu doći upravo zato što se time gradi klima koja je daleko od povoljne, koja je čak ratoborna.  Svojim stabilokratskim pristupom za koji je čak sasvim svejedno da li je odraz loših namjera ili zapanjujuće nesposobnosti, strani donosioci i izvršioci odluka kojima sada pokušavaju nešto prekrojiti - samo slijede te linije. Zato to mora biti neprihvatljivo svakome ko želi dobro ovoj zemlji i njenim građanima", smatra sagovornik portala Radiosarajevo.ba. 

Demografski oportunizam

Nadalje, primjećuje da ulazi u okvire regularnog političkog govora priča o "legitimnom predstavljanju" ili o "demografskom oportunizmu", i to se sve nažalost normalizuje, upravo zato što očito ni strancima nije stalo da stanu u kraj tome. 

"O kakvom oportunizmu Bošnjaka kao većine bi moglo biti riječi kada bi se ovdje gradio normalan politički i demokratski pluralizam, a ne obrazac gdje političko korespondira etničkom? Pa, nije li to ono što najdirektnije zagovaraju upravo oni koji Bošnjacima pokušavaju to predbaciti? Jer to jeste "legitimno predstavljanje". A demografski oportunizam? Oprostite, ali ja vidim da demografski profitiraju jedino neke zemlje EU koje prosto usisavaju zdravo i školovano stanovništvo Bosne i Hercegovine. Eto ko gaji "demografski oportunizam" u ovoj cijeloj situaciji", stava je Šošić.

Ustupci antidemokratama

Na kraju konstatira da ne razumije kako neko misli biti uvjerljiv s pričom o navodnom povratku na put demokratizacije kroz daljnje beskrajne ustupke antidemokratama.

"Onima koji su ovo društvo doveli na rub toga da će nam zbilja biti krojena rizikom da kojekome bude serviran novičok ako bude neposlušan, a ne smiješne sankcije Zapada i pozicioniranje aktera na kojekakve anti-top liste. Jer bojim se da u tome leži realnost prijetnji koje nam vise nad glavom. Neke stvari nisu djelovale kao racionalne ni izgledne ni 1990. godine pa su se, ipak, desile", zaključio je Šošić.