Bivši haški tužitelj Nice: "Ratko Mladić je umro, a ključno pitanje o Srebrenici nije odgovoreno"

Bivši haški tužitelj Geoffrey Nice kaže da nema osobito snažne misli ni emocije, nakon što je pročitao vijest da je preminuo ratni zločinac Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor.

"Mladić danas uglavnom pripada povijesti. Čak i u dijelovima bivše Jugoslavije, osim u Srbiji, možete pronaći mlade ljude studentske dobi koji ne znaju tko je on. Dakle, riječ je o povijesnoj osobi", kazao je Nice u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nice kaže da se suđenje komandantu Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini nije bitno razlikovalo od drugih suđenja.

"To ne znači da su sva bila ispravna, nego samo da nisu bila drukčija. Suđenje prikazuje povijest događaja od 1992. godine nadalje, a zatim se, kao i mnogi drugi procesi utvrđivanja odgovornosti za događaje u bivšoj Jugoslaviji, fokusira na Srebrenicu", rekao je Nice.

Bivši haški tužitelj koji je vodio predmet protiv Slobodana Miloševića kaže da je "na temelju utvrđenih činjenica moguće vidjeti koliko se lako neprijateljstvo među skupinama, u ovom slučaju između republika ili njihovih dijelova koji su nastojali mijenjati granice, može pretvoriti u zlu namjeru, zločinačku namjeru pa čak i genocidnu namjeru ljudi, od vrha do dna vojnog i političkog komandnog lanca".

"To, međutim, ne donosi ništa bitno novo međunarodnom humanitarnom pravu, koje je već bilo dobro utemeljeno", smatra Nice.

Za početak, koje vam misli prolaze kroz glavu sada nakon smrti Ratka Mladića tokom izdržavanja zatvorske kazne?

"Moja je prva misao bila da je umro i da je priča na neki način završena, premda je zapravo završila još prije dosta vremena.

Pravo je takvo kakvo jeste i to je činjenica.

Ipak, postoji jedan važan aspekt koji proizlazi iz Mladićeve smrti, a o kojem bi neke države trebale razmisliti: Kako je Mladić 10. i 11. jula 1995. znao da može ući u Srebrenicu i učiniti ono što je učinio?

Nisam siguran da je to ikada bilo predmet konačnog i nedvosmislenog zaključka, premda postoji mnogo dokaza koji upućuju barem na dio vjerojatno relevantne pozadine događaja.

Ti su dokazi javno dostupni na različitim mjestima, ali s protokom vremena nikada nisu sustavno povezani i stavljeni u središte pozornosti.

Krajem maja 1995. francuski predsjednik Jacques Chirac i britanski premijer John Major zatražili su od američkog predsjednika Billa Clintona da pristane na to da se zračne snage ne upotrijebe za spašavanje Srebrenice.

Clintonov najuži tim prihvatio je taj prijedlog u nedjelju, 28. maja. Riječ je o onome što se nazivalo "tihim dogovorom", odnosno tajnim sporazumom.

Takav pristup obrani Srebrenice nije prenesen nizozemskim vojnicima koji su ondje bili raspoređeni, niti bosanskim Muslimanima.

Pitanje na koje je Mladić možda mogao dati odgovor, a možda ga je već dao nekome drugome, ne znam, jeste: Kako je znao da može učiniti ono što je učinio?

Moguće je više objašnjenja: obavještajni podaci, vlastita procjena situacije ili čak informacija koju mu je prenio netko sa Zapada.

Sada je vjerojatnost da će to pitanje biti u potpunosti rasvijetljeno nešto manja jer njega (Mladića) više nije moguće pitati.

Ostaje nadati se da istina ipak neće biti izgubljena", kazao je Geoffrey Nice.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.