BiH zatrpana otpadom: Reciklaža još nije zaživjela, a brojke su zabrinjavajuće
U Bosni i Hercegovini se godišnje proizvede gotovo 1,1 milion tona otpada, odnosno oko 330 kilograma po stanovniku. Reciklaža još nije zaživjela, zbog čega pojedinci i udruženja sve češće pokreću akcije koje promovišu pravilno odlaganje otpada.
Najava da će od septembra svi osnovci u entitetu RS dobiti nove besplatne udžbenike otvorila je pitanje šta učiniti sa starim knjigama. U AD "Komunalac" u Bijeljini odgovor su pronašli u zelenom ostrvu, gdje umjesto u otpadu stare knjige završavaju u reciklaži.
"Mi na našem zelenom ostrvu primamo knjige, sveske, udžbenike, stari papir, novine, ali i staklo za jednokratnu upotrebu, u smislu tegli, flaša, limenki i plastične ambalaže od vode i sokova. Pokazalo se da postoje savjesni građani koji su svjesni količine otpada koju sami stvaramo i mogućnosti da se tom istom otpadu da druga šansa kroz reciklažu", kaže Helena Stojić iz AD "Komunalac" Bijeljina.
Večeras treći spektakl Dine Merlina na Koševu: Važan podsjetnik za vlasnike ulaznica prvog koncerta
Zbog dobrog odziva građana, akcija je u međuvremenu proširena i na prikupljanje stakla i limenki. Ipak, odvajanje otpada u Bosni i Hercegovini još je na nivou povremenih akcija entuzijasta, umjesto svakodnevne prakse.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, jedan stanovnik naše zemlje u prosjeku godišnje proizvede više od 300 kilograma otpada. Bosna i Hercegovina još uvijek nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nema dovoljno sanitarnih deponija, u prirodi je mnogo divljih odlagališta, te značajan dio otpada završi upravo u prirodi.
Građani kažu da o tome ne razmišljaju mnogo, ali smatraju da ima prostora za napredak.
Iako sistem reciklaže u Bosni i Hercegovini još nije dovoljno razvijen, stručnjaci poručuju da svako od nas može dati doprinos. Prvi koraci, kažu, prave se upravo u domaćinstvu.
"U principu, svako domaćinstvo može da, barem u svom domaćinstvu, odvoji reciklažni otpad i da vidi gdje ga može predati onima koji ga prikupljaju. Najgore je ono što većina još uvijek radi – kada popije limenku soka, samo je uzme i baci. Tako isto i sa plastikom, kaže Snežana Jagodić Vujić iz Udruženja "Eko put" Bijeljina za BHRT.
Sistem reciklaže u Bosni i Hercegovini tek treba da se razvija, ali odgovornost za otpad ne može čekati. Prvi korak, saglasni su sagovornici, počinje od svakog od nas.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.