BiH u EU: Pozitivan odnos i ispunjavanje uslova
Lisabonski sporazum uvodi važne
inovacije u način donošenja odluka u Evropskoj uniji. Međutim, zbog
širokog spektra domaćih političkih pitanja koja dominiraju javnim
diskursom u BiH, uticaju Lisabonskog sporazuma na EU i na države
potencijalne kandidate za članstvo nije posvećeno dovoljno pažnje, piše Radio Slobodna Evropa.
Pregled ključnih promjena koje su uvedene u načinu na koji funkcioniše
EU nakon usvajanja Lisabonskog sporazuma, može se naći u u publikaciji Vodič kroz Lisabonski sporazum, koju je pripremila nevladina
organizacija Vanjskopolitička inicijativa BiH
Lisabonski sporazum iliti Reformski ugovor potpisan je u
Lisabonu 13. decembra 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg
institucionalnog funkcionisanja Evropske unije. Ugovor je stupio na
snagu 1. decembra 2009. nakon ratifikacije u svim državama članicama EU.
Lisabonski ugorovor omogućuje, prije svega, dalje proširenje Evropske
unije, nakon što evropski Ustav nije dobio podršku na referendumima u
Holandiji i Franuskoj.
Lejla Kablar, direktorica Vanjskopolitičke inicijative
BiH, ukazujući na značaj Lisabonskog ugovora, kaže da ovaj dokument
omućava Evropskoj uniji jači i jasniji glas u svijetu, čuvajući
istovremeno nacionalne interese država članica.
"Sami ciljevi Lisabonskog ugovora su učinili Evropsku uniju
demokratičnijom i spremnom da ispuni očekivanja građana Evrope u
pogledu visokih standarda odgovornosti, transparentnosti i učešća, i na
taj način omogućiti građanima Evrope veći uticaj na kreiranje politika
na evropskoj razini. Svrha Lisabonskog ugovora je također i da Evropsku
uniju učini efikasnijom i sposobnom da se uhvati u koštac sa globalnim
izazovima današnjice, kao što su klimatske promjene, sigurnost i održivi
razvoj", pojašnjava Kablar.
Nedostatak ljudskih resursa
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, evropski put svakako da zavisi od
ispunjavanja zadatih uslova i standarda Evropske unije. Marinko Čavara,
član Komisije za evropske integracije Federalnog parlamenta smatra da
Evropska unija treba i dalje nastaviti s pozitivnim odnosom prema Bosni i
Hercegovini kada je u pitanju rješavanje prepreka na tom putu.
"Mi smo naučili u Bosni i Hercegovini da nam se gleda kroz prste,
ali mislim da Evropska unija, ukoliko želi da BiH kreće u ovom procesu
evropskih integracija, mislim da bi nam trebala biti puno tolerantnija.
To se i pokazalo, tako se odnosi prema svemu što se učini u Bosni i
Hercegovini političkim dogovorima da možemo ubrzano kretati ka
integraciji, jer, bojimo se, evo svi smo toga svjesni, ukoliko ostanemo
dugo po strani ubrzanih evropskih procesa, da će onda možda eskalirati
ili biti negativni procesi u zaoštravanju političkih situacija. Naravno,
svjesni smo da ekonomska može ići gore, ali mislim da je to neko dno
koje smo dostigli", ocjenjuje Čavara.
Predsjedavajući Zajedničke parlamentarne komisije za provođenje presude Sejdić-Finci, Šefik Džaferović,
uvjeren je da će Bosna i Hercegovina ukloniti zastoj na evropskom putu,
da će jedini preostali uslov za aplikaciju za članstvo biti uskoro
ispunjen.
"Ja ću tu poruku stalno slati. Mi smo u fazi kada moramo da nađemo
model. Bosna i Hercegovina mora naći taj model. Neću da optužujem nikoga
iz Komisije, ali imam osjećaj da su mnoge koleginice i kolege bježali
od eksperata, bojeći se onoga što će kazati eksperti. Ne trebamo da se
plašimo toga šta će kazati eksperti. Neka kažu šta je normalno, a mi
ćemo donijeti odluku. Na kraju, odlučili smo, iako to za rad Parlamenta
može biti negativno i može biti podložno raznim vrstama komentara, da
uključimo lidere političkih stranaka u ovaj proces, samo zbog toga da
iskoristimo sve mogućnosti kako bi se postigao politički dogovor. Oni
neće pisati amandmane, oni ih neće predlagati i oni neće o njima
glasati. Ali – mogu nam pomoći da postignemo politički dogovor", kaže Džaferović.
Branislav Borenović, predsjednik Odbora za evropske
integracije Narodne skupštine RS, ocjenjuje da, pored plana
integrisanja, nedostatak ljudskih resursa predstavlja jedan od ključnih
problema za Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku.
"Mi nismo ni svjesni koliko treba ljudi, prvenstveno mlađih ljudi,
edukovanih, obrazovanih na drukčiji način nego su do sada, ljudi u koje
treba uložiti novac, koje treba svjesno poslati u Brisel da sjede pola
godine, godinu, dvije godine, i koji bi bili ključni nosioci, prije
svega harmonizacije propisa s evropskim Acquis-om u narednim godinama.
Nas tek čeka veliki izazov za nekoliko godina. Ono što je ključno jeste
da se pokuša izraditi konačno taj plan integrisanja, da se jednom u ovoj
zemlji definiše ko šta treba da radi. Plan integrisanja uradila je
svaka zemlja u regionu. Treba da ga uradi i Bosna i Hercegovina i to će
biti izazov, ne za sve stranke, nego za one stranke koje se nalaze na
vlasti. I to sad govorim svjesno. To će biti najveći izazov za Savjet
ministara, za Vladu Republike Srpske i Vladu Federacije BiH", ističe Borenović.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.