"BiH rizična zemlja za investiranje": Njemački medij o stavljanju naše zemlje na 'sivu listu' FATF-a

Bosna i Hercegovina je ponovo dospjela pod pojačani međunarodni nadzor zbog manjkavosti u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Radna grupa za financijske mjere (FATF) - globalno nadzorno tijelo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma – uvrstila je BiH, naime, na sivu listu država sa neriješenim pitanjima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Međunarodne finansijske institucije i partneri poručuju da BiH ne uliva dovoljno povjerenja kada je riječ o praćenju novca, identifikaciji stvarnih vlasnika, oduzimanju nezakonite imovine i provođenju sankcija u osjetljivim bezbjednosnim oblastima.

Stručnjaci upozoravaju da bi odluka mogla dovesti do skupljih ali i sporijih međunarodnih transakcija, bez obzira da je li je riječ o ulasku ili izlasku novca iz BiH. Očekuje se povećan nadzor nad bankarskim poslovanjem, što će najvjerovatnije značiti negativne posljedice za investicije i kreditni rejting zemlje,piše DW.

Na listi sa Irakom

"Na FATF sivu listu plenarna sjednica dodala je Bosnu i Hercegovinu", navedeno je u saopštenju predsjedavajuće FATF-a, Elise de Ande Madrazo. BiH je upozorena da mora ojačati zaštitu od kriminalaca i terorista koji zloupotrebljavaju njen finansijski sistem te osigurati efikasniji nadzor bankarskog sektora. Zajedno sa BiH, na sivu listu uvršten je i Irak.

"Ove sedmice dobila sam snažne političke signale iz obje zemlje da su posvećene provođenju potrebnih promjena kako bi ojačale svoju odbranu", navela je Madrazo.

Odluka o stavljanju na sivu listu uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Evrope. Njegovo tijelo MONEYVAL, koje sarađuje s FATF-om u procjenjivanju toga koju zemlju staviti na sivu ili čak crnu listu, ocijenilo je da nisu ispunjene ključne preporuke, uključujući uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika u Federaciji BiH.

U Republici Srpskoj su tu obavezu ispunili u maju ove godine, na što je upozorio premijer Republike Srpske upućujući oštre kritike u smjeru FBiH:

"Ministarstvo pravde i vlada Republike Srpske su davno sve završili. U Federaciji BiH ništa nije urađeno. Svi treba da trpimo te posljedice, zato što za takvu stvar koja je bitna kada je u pitanju sprečavanje terorizma i pranja novca, oni apsolutno ništa nisu uradili", rekao je Savo Minić.

Registar stvarnih vlasnika u suštini je baza podataka u kojoj se evidentiraju lica koje stvarno posjeduju ili kontrolišu kompanije, udruženja, fondacije i druge pravne subjekte, čak i kada se formalno ne pojavljuju kao vlasnici u sudskom registru.

Srećom nije crna lista

U Federaciji BiH, međutim, za ovaj međunarodni fijasko krive vlast u Republici Srpskoj, navodeći da odgovornost snosi SNSD jer nisu podržali rješavanje pitanja državne imovine. Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković, kaže da je dobro što BiH nije dospjela na crnu listu, što je zasluga koalicije čiji je on član.

"Mi smo onom vanrednom telefonskom sjednicom i slanjem pisma Borjane Krišto, gdje se izražava ta pozitivna politička volja izglasana na Vijeću ministara da se problemi riješe, spasili Bosnu i Hercegovinu čak i od crne liste koja bi bila stvarna katastrofa", kaže Konaković.

Bankarski sektor će također osjetiti posljedice ove odlukeFoto: DW/N. Velickovic
Siva lista ne znači izolaciju zemlje niti trenutni finansijski kolaps, ali je uvrštavanje na tu listu svakako negativno za BiH, bez obzira na političke kvalifikacije. To u praksi i svakodnevnom životu znači skuplje i sporije transakcije, više provjera, oprezniji odnos stranih banaka i investitora te dodatni reputacijski teret za ekonomiju koja i bez toga ima problem sa povjerenjem, pravnom sigurnošću i političkom predvidivošću.

"Moguće posljedice sive liste po bh. banke i ekonomiju uključuju skuplje i sporije transakcije, rizik da inostrane korespondentne banke prekinu saradnju sa domaćim bankama, moguće povećanje kamatnih stopa i rast cijena bankarskih usluga za krajnje korisnike, te usporavanje priliva stranih investicija", saopštili su nedavno ovim povodom iz Udruženja banaka BiH.

Šamar za privredu

Odluka o uvrštavanju na sivu listu je očito posljedica dužeg kontinuiteta institucionalne neozbiljnosti, što će najviše osjetiti privrednici, ali i građani kroz doznake iz inostranstva, poručuju stručnjaci. "Praktično sve transakcije sa svijetom će biti teže i komplikovanije. Neke transakcije neće uopšte biti moguće, što će se osjetiti prilikom nekih onlajn kupovina ili drugih usluga", kaže ekonomista Igor Gavran.

Bosna i Hercegovina je tokom 2015. godine već bila pod pojačanim nadzorom Komiteta eksperata Savjeta Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Razlog je bio kašnjenje u usvajanju izmjena Krivičnog zakona. U tom periodu MONEYVAL i FATF su upozoravali međunarodne finansijske institucije na rizike poslovanja sa BiH. Nakon usvajanja zakona, BiH je ušla u tzv. sistem redovnog praćenja.

Deset godina kasnije, privrednici strahuju zbog negativnih efekata.

"Cijela ekonomija će biti pod lupom. Praćenje i dodatni nadzor nad svim transakcijama sa našim partnerima. Takođe, i kreditni rejting BiH se ovim pogoršava i niz drugih negativnih efekata", upozorava predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Goran Račić.

Preporuke su jasne i nema mnogo prostora za kreativna tumačenja. Evropska unija je još ranije naglasila potrebu hitnog usvajanja zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, zakona o ciljanim finansijskim sankcijama, kao i uspostavljanja registra stvarnih vlasnika, uz efikasniju koordinaciju institucija na svim nivoima.