Potvrđeno iz Brisela: BiH podržala do sada najveće EU sankcije protiv Rusije

Bosna i Hercegovina se pridružila novom i do sada najvećem paketu sankcija Evropske unije prema Ruskoj Federaciji koji obuhvata više od 1.500 osoba i pravnih subjekata uključenih u invaziju na Ukrajinu i koji predstavljaju jezgro ruske vojne industrije.

Vijeće Evropske unije je u utorak saopćilo kako se devet evropskih zemalja koje nisu članice EU pridružilo sankcijama – Bosna i Hercegovina, Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina.

"One će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu s ovom odlukom Vijeća. Evropska unija prima na znanje ovu obavezu i pozdravlja je", stoji u saopćenju Vijeća.

BiH se i ranije pridruživala sankcijama protiv Rusije, odnosno njihovom produženju ili novim paketima. Ali Bosna i Hercegovina ne provodi sankcije na koje se obavezuje. Detektor je u više navrata pisao o ulasku sankcionisanih ruskih kompanija u BiH, posebno u RS te uspostavi saradnje sa sankcionisanim osobama i institucijama Ruske Federacije, također uglavnom na inicijativu RS-a. Vlasti RS-a, na čelu s bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom, u više navrata su ponovile kako neće provoditi sankcije prema Ruskoj Federaciji.

Jedna od sankcionisanih osoba je Mihail Zvinčuk, osnivač ruske propagandne mreže Rybar koji je u više navrata boravio u BiH, a posljednji put u vrijeme Općih izbora. U BiH nije zadržan, a dva dana nakon što je napustio zemlju, uhapšen je u Crnoj Gori. Vijeće Evropske unije unijelo je 826 novih pravnih subjekata uz 743 nove sankcionisane osobe. Kako je objašnjeno u Odluci koju potpisuje predsjednica Vijeća Kaja Kallas, novi popis je nastao na osnovu dokumenata same Vlade Ruske Federacije "na kojem se za njih navodi da pripadaju ruskom vojno-industrijskom kompleksu te zbog toga imaju pravo na primanje subvencija Vlade Ruske Federacije".

U Odluci se navodi kako Vijeće smatra da su ti subjekti stoga dio vojnog i industrijskog kompleksa Rusije. Dotične osobe djeluju kao rukovoditelji tih subjekata te Vijeće smatra da te osobe stoga podupiru vojni i industrijski kompleks Rusije.

"S obzirom na agresiju Rusije protiv Ukrajine koja se nastavlja i postaje sve jača, a osobito njezinu nedavnu surovu vojnu kampanju u kojoj je namjerno ciljana civilna infrastruktura, čime su civilnom stanovništvu nanesene teške patnje te se nastoji podrivati otpornost Ukrajine, Vijeće smatra potrebnim donijeti dodatne mjere ograničavanja protiv subjekata i pojedinaca uključenih u vojni i industrijski kompleks Rusije", navodi se u Odluci.

Današnji paket posebno cilja dobavljače srednjeg nivoa koji čine jezgro ruske vojne industrije, ostvarujući godišnji promet od najmanje 20 milijardi eura i zapošljavajući više od 250.000 ljudi, navodi Vijeće: "Kompanije obuhvaćene ovim mjerama dobavljači su ključnih komponenti za neke od najnaprednijih ruskih sistema naoružanja, uključujući projektile, bespilotne letjelice i avione." Ključne komponente obuhvataju elektroniku, uključujući poluprovodnike, mikrokola i računare, komunikacijsku opremu, uključujući radare, antene i primopredajnike, avijacijske, satelitske i raketne sisteme; eksplozive i municiju, kao i optičke i navigacijske sisteme. Potpuni spisak sankcija Evropske unije prema Rusiji sada sadrži 2.941 ime fizičkih te 1.835 pravnih subjekata.