BiH nije demokratska država jer u njoj nema jednakog biračkog prava

U oktobru 2018. godine bit će održani još jedni opći izbori, ali pripadnici nacionalnih manjina i svi oni koji se ne osjećaju pripadnicima konstitutivnih naroda ne mogu biti birani u institucije poput Predsjedništva BiH, Ureda predsjednika FBiH i na određene druge funkcije.

Brojne presude Europskog suda za ljudska prava nisu provedene, a njima je dokazana diskriminacija po raznim osnovama.

Kako je za Radiosarajevo.ba izjavio kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Naše stranke Boriša Falatar trenutna diskusija u vezi izbornog zakona je predizborna predstava i utvrđivanje pozicija.

“Niko u tom procesu nema iluziju da se prije izbora moze doći do rezultata. To je još jedan primjer neodgovorne politike i obmane građana. Od odluke Sejdić-Finci, koja predstavlja suštinske vrijednosti modernog društva, pa kroz sve druge presude, pokazuje se politička nezrelost vladajućih elita. Istinske promjene izbornog zakona moguće su samo kroz iskren i inkluzivan dijalog koji će uključiti stručnjake, akademsku zajednicu, nevladin sektor i predstavnike čitavog političkog spektra”, rekao je Falatar.

Prema njegovoj ocjeni, taj proces mora početi odmah nakon ovih izbora i kroz novu i otvorenu atmosferu trebaju biti stvorena adekvatna i civilizacijski prihvaćena rješenja.

Etnička pitanja

Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Zlatan Begić pojašnjava za Radiosarajevo.ba da smo daleko od pravne države i da nam je potrebna jedna velika reforma Ustava BiH i  zakonodavstva koja garantuje ljudska prava.

“Temelj demokratskog društva je biračko pravo iz kojeg izvire legitimitet javne vlasti. Vlast koja je izabrana na principima jednakosti biračkog prava treba ući u reforme svih drugih zakona kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode u BiH a takvih zakona je mnogo”, rekao je Begić.

Spomenuo je samo neke primjere kršenja ograničavanja prava kao što su prava na sindikalno udruživanje i ograničavanje prava trudnicama pa i porodiljama na obavezno zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu.

“Problem u BiH je takav da je fokus maksimalno stavljen na ono šta su etnička pitanja, a u svemu tome čovjeka nema nigdje. Ovdje se ne zna ko je više diskriminiran. Etnička ravnopravnost u savremenom demokratskom društvu je nešto što je kompatibilno sa građanskom ravnopravnošću. Kod nas se ta etnička ravnopravnost ostvaruje na pogrešan način”, kazao je Begić.

Gušenje biračkog prava

Naglasio je da etnička ravnopravnost ne smije ograničavati prava građanina putem biračkog prava, jer svi moraju imati jednako biračko pravo.

“Bez jednakog biračkog prava nema demokratije. Etnička ravnopravnost se može ostvarivati kroz institucije sistema, odnosno mehanizmima odlučivanja. Kao što već imamo zaštitu vitalnog interesa konstitutivnih naroda. Ne može se etnička ravnopravnost ostvarivati na način da su diskriminirani svi oni koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, svi konstitutivni narodi zbog toga što imaju pogrešno mjesto prebivališta”, precizirao je naš sagovornik.

Napomenuo je da međunarodno pravo ovdje poznaje državu Bosnu i Hercegovinu i nacionalnost vezuje za državljansku pripadnost.

“Po međunarodnom pravu mi ovdje imamo samo jednu naciju, imamo tri etničke skupine. Problem je što bi neki teritorijalizirali etnički interes, pa bi unutrašnjim pravom nacionalizirali konstitutivne narode, koji su etničke skupine, pretvorili u nacije, a sve to zapravo pokazuje da se mnogi ovdje nisu odrekli svojih ratnih politika u smislu podjele države i uspostavljanja nacionalnih država Bošnjaka, Srba i Hrvata na području današnje BiH”, dodaje Begić.

Ističe da ne može neko tražiti građanski koncept i boriti se za jednako biračko pravo glasa na nivou lokalne samouprave, na nivou entiteta tražiti etnički koncept, a na nivou države BiH nešto sasvim treće.

“Imate hrvatske etničke političke elite koje se bore za jednakost biračkog prava u gradu Mostaru, na nivou entiteta su striktno za etnički koncept, na nivou BiH ni njima nije jasno šta hoće. S druge strane, imate etničke političke elite koje zastupaju srpske interese. Oni su na području Republike Srpske isključivo za jednakost biračkog prava i taj građanski model, dok na nivou BiH su striktno za etnički koncept. Isti slučaj imate sa bošnjačkim političkim elitama koje su na nivou BiH i na nivou entiteta FBiH isključivo za građanski koncept i jednakost biračkog prava, a u gradu Mostaru su i u RS su za čisto etnički koncept. To tako ne može”, izričit je Begić.

Podcrtao je da je prvo slovo demokratije je jednakost biračkog prava.

“Plaćam isti porez kao i svi, a ne mogu biti biran za člana Predsjedništva BiH, ne mogu biti biran za predsjednika i podpredsjednika FBiH. Pitam se jesu li to onda demokratske institucije? Prema mom mišljenju, problem su prvi napravili mentori iz međunarodne zajednice, koji su taj model prihvatili kod potpisivanja Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Daytonski sporazum posjeduje pravne mehanizme kojima je bilo moguće u 20 godina uspostaviti jaku državu koja je zasnovana na demokratskim principima”, ocijenio je Begić.

Segregacijski prijedlog

Upitan da ocijeni HDZ-ov prijedlog izmjena izbornog zakona u FBiH, Begić je rekao da je on nedemokratski, segregacijski sa namjerom pooštravanja mjera secesionističke politike koje HDZ od svog osnutka pa do danas provodi.

“To je suprotno demokratskim principima, suprotno Daytonskom mirovnim sporazumu, suprotan Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, a na liniji secesionističke politike. Ustavni sud BiH po presudi u slučaju Božo Ljubić, jednostavno ignorira i određene odredbe Ustava BiH, a pogotovo ignorira praksu Eurospkog suda za ljudska prava, pred kojim su već vođeni mnogi postupci na ovu tematiku. Riječ je o biračkim pravima i gdje su donesene odluke Europskog suda za ljudska prava koje Ustavni sud BiH koje u potpunosti ignoriše u svojoj praksi”, objašnjava Begić.