BiH izgubila još jednu godinu na putu ka EU: Može li kritika iz Brisela nešto promijeniti?

Izvještaj Europske komisije o Bosni i Hercegovini za ovu godinu nije donio ništa spektakularno, što bi moglo iznenaditi bilo koga ko imalo prati političke procese u našoj domovini.

Brisel je konstatovao da zemlja u protekloj godini nije ostvarila očekivani napredak u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i ekonomiji, a da se u viznoj politici zabilježilo nazadovanje.

Reforme koje su godinama najavljivane kao uslov za europski put, ostale su samo mrtvo slovo na papiru i potvrda postojanja samo verbalne posvećenosti reformama.

Bosna je formalno kandidat za članstvo i ima dogovorenu Reformsku agendu. Sa druge strane, institucije u protekle četiri godine nisu uspjele da iz te agende naprave zakone, odluke i sprovedu minimum mjera u praksu.

Europska komisija je upozorila da je rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo odsustvo funkcionalne vladajuće koalicije, dok ključne reforme još čekaju usvajanje, piše DW.

Godina bez rezultata

Šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca, ocijenio je da je Bosna i Hercegovina praktično izgubila još jednu godinu na europskom putu. Jedina je zemlja Zapadnog Balkana koja nije dobila nijedan euro iz paketa reformi u okviru Plana rasta.

"Suštinski, ovo je bila izgubljena godina u smislu opipljivog napretka", rekao je Soreca, koji je Izvještaj o napretku uručio predsjedavajućoj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjani Krišto.

"Iako europske integracije ostaju deklarisani strateški cilj Bosne i Hercegovine, zemlja se sve više udaljavala od svog europskog puta", upozorio je Soreca.

Veća opasnost tek predstoji, ukoliko se ne dogode neke korijenite promjene u smislu stvarnog odnosa prema napretku Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji. Zemlja kojoj su najviše potrebne investicije, reforme i modernizacija javne uprave, nije u protekle četiri godine iskoristila sredstva EU, zbog unutrašnjih političkih sukoba.

"Kako će nova vlast reagovati na ovaj izvještaj? Do sada nismo imali ozbiljne reakcije, što je poražavajuće", kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internacional BiH, komentarišući posebno upozorenje iz Brisela o izmjenama pravila o imovinskim kartonima koje je usvojilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće.

Tim izmjenama je spoljni izbor stručnjaka za nadzor zamijenjen procesom pod kontrolom samog VSTV-a, što je suprotno ranijem dogovoru s Europskom komisijom. A pravosuđe je samo kap u moru oblasti koje uopšte ne ispunjavaju predložene reforme.

Za razliku do Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine, koje su već dobile Mapu puta za članstvo. Zbog dobrih rezultata i očekivanog zatvaranja pregovora do kraja godine, Crna Gora bi mogla postati punopravan član već 2028.

Politički manevri

Sudeći prema najavama političkih predstavnika koji su osvojili vlast u Bosni i Hercegovini, nisu neostvarive ni prognoze da Crna Gora prije postane član EU nego što se formira bosanskohercegovačka vlast. A za to je mnogo argumenata.

"Ukoliko neko želi da vidi SNSD u vlasti u Bosni i Hercegovini, vidjet će nas samo ako se reformiše Ustavni sud BiH", rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, stranke koja će imati četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Samim tim, čak i ukoliko ostale stranke uspiju formirati većinu u državnom parlamentu, što je matematički moguće sa opozicijom iz RS, svaki akt biće blokiran upravo u Domu naroda. Kao što je to rađeno zadnje dvije godine.

Osim Ustavnog suda, SNSD traži i poništavanje svih odluka visokog predstavnika koje "nikada nisu dobile potvrdu u Parlamentarnoj skupštini BiH".

Maksimalistički uslovi na početku pregovora o formiranju vlasti nisu novost i praksa je koja je korištena i ranije, kako bi se u pregovorima došlo do najboljih pregovaračkih pozicija. Ipak u tim pregovorima, europski put i uslovi koji su postavljeni ostaju po strani, a političke nesuglasice služe samo za dodatnu polarizaciju građana.

Suprotni stavovi

Iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini upozorili su da, ako domaće vlasti do kraja godine ne ispune uslove za sprovođenje Plana rasta, da će uslijediti novo umanjenje sredstava. Zbog političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, uključujući i aktuelni vlast koju u čine stranke nekadašnje Trojke sa SNSD-om i HDZ-om BiH, takav scenario gotovo je izvjestan.

Probosanski blok je izričit kada je riječ o formiranju vlasti i uslovima koji stižu iz Banje Luke. Nisu spremni pristati na promjenu ustavne strukture.

Iz SDP-a BiH, koji je takođe nezaobilazan akter u razgovorima na državnom nivou, poručuju da ucjene ne dolaze u obzir.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić kaže da neće pristati na ucjene, upozorivši da će Dodik "morati korigovati svoje radikalne zahtjeve ukoliko zaista želi formiranje vlasti".

Sličnog su stava i u ostalim stranaka probosanskog bloka. U SDA žele da se što prije krene u formiranje vlasti, dok iz Stranke za BiH poručuju da "niko neće prihvatiti nikakve ultimatume na štetu države Bosne i Hercegovine".

Čovićev optimizam

Što se tiče hrvatskog političkog korpusa u Bosni i Hercegovini, koji je već godinama u simbiozi sa vlastima RS, europski put je neupitan. Prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović, zbog toga ističe važnost proteklih izbora koji su rezultirali "legitimnom zastupljenošću hrvatskog naroda u svim tijelima vlasti, a posebno u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine".

Čović u tom kontekstu u prvi plan stavlja izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojima bi se ovo pitanje konačno definisalo, a oko kojeg takođe nema dogovora između stranaka u Federaciji BiH.

"Sprovođenje europskih reformi predstavlja ključnu važnost za Bosnu i Hercegovini, a hrvatski zvaničnici ostaju čvrsto opredijeljeni za hitno ostvarenje ovih ključnih prioriteta", rekao je Čović, uvijek optimističan kada je riječ o funkcionisanju vlasti i ispunjavanju europskih uslova.

Tehnički mandat

Nakon potvrđivanja rezultata izbora počeli su teći zakonski rokovi za konstituisanje vlasti. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine treba biti konstituisan do 3. decembra, a nakon toga Predsjedništvo ima 15 dana da predloži mandatara za sastav Vijeća ministara. Zatim slijedi period od 35 dana za imenovanje i potvrdu ministara, iako u praksi taj rok nikada nije ispoštovan, s obzirom da sankcije nisu definisane.

"Formiranje državne vlasti, ako se uopšte i dogodi, potrajaće. Iza svake koalicije krije se pitanje vlasti, resora i uticaja, ali na kraju će se svesti na lične interese", kaže novinar Goran Dakić, uvjeren da svima odgovara ovakvo stanje.

"Niko ovdje ne gubi osim SDA. Svi ostali su već u vlasti, tako da se nikome ne žuri. Ko će izvući deblji kraj – građani. Svi uslovi koriste se samo za kako bi se javnost na svim stranama držala u grču i kako bi se stvorio utisak da oni jedini imaju monopol nad odbranom svog naroda. A zapravo se iza svega krije samo lični interes", uvjeren je Dakić.

Ipak, u uslovima neformiranja vlasti, priča o europskim integracijama postaje prazna ljuštura, jer nema pregovaračkog okvira bez funkcionalne vlasti. Nema sprovođenja Reformske agende bez odluka Parlamenta, a nema novca iz Plana rasta bez potpisanih sporazuma i imenovanog koordinatora.

U takvim uslovima, pitanje je da li iko od izabranih predstavnika zaista želi drugačiji izvještaj o napretku za 2027. godinu.