'BiH 2017. godine može biti kandidat za EU'

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić istaknuo je kako je zadovoljan radom Vijeća ministara BiH u protekla tri mjeseca, posebno s aspekta saradnje ministara, te činjenice da je izražena politička volja za dogovorom i kompromisima što osigurava konzistentan rad Vijeća ministara BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Predsjedavajući Zvizdić istaknuo je kako Vijeće ministara BiH radi na četiri ključna prioriteta: rad na dinamiziranju euroatlantskih integracija, većem stepenu regionalne saradnje, ekonomskom razvoju, obnovi i stabilnosti, te vladavini prava i borbi protiv korupcije i svih oblika terorizma.

"U oblasti euroatlantskih integracija u proteklom periodu usvojili smo veliki broj direktiva koje nam je pripremila Direkcija za evropske integracije, njih više od 30. Redovno pratimo aktivnosti u tom domenu. Osnovni cilj SSP-a jeste sadržajna i kvalitetnija saradnja u Jugoistočnoj Evropi, odnosno području koje se kolokvijalno naziva Zapadni Balkan. Imali smo dva sastanka premijera Zapadnog Balkana na kojima smo postigli dogovore u oblasti transportne politike", naglasio je Zvizdić.

On je najavio kako će se u Beču 27. augusta na novom susretu premijera Zapadnog Balkana razgovarati o realizaciji projekata u domenu energetike i energetske povezanosti.

Upravo jedan od takvih projekata o kojem će biti riječi, kako je naveo Mirko Šarović, ministar za vanjsku trgovine i ekonomske odnose BiH, je izgradnja dalekovoda na potezu Višegrad - Bajina Bašta - Pljevlja vrijednog 67 miliona eura što će biti prvi regionalni projekt koji će spojiti BiH, Srbiju i Crnu Goru.

Predsjedavajući Denis Zvizdić kazao je kako će poseban segment rada i djelovanja Vijeća ministara BiH biti na provedbi ekonomskog razvoja te da će nakon donošenja strategija i akcionih planova i njihove realizacije biti omogućeno da se do kraja ove ili najkasnije početka naredne godine podnese aplikacija BiH za članstvo u EU. "Tako da ćemo 2017. godine postati kandidat za EU što će u potpunosti promijeniti ambijent u BiH. Mi smo spremni na provedbu svih reformi da se to desi", ocijenio je predsjedavajući Zvizdić.

Ekonomski razvoj, kako je pojašnjeno, podrazumijeva strožiju kontrolu novog zapošljavanja, reformu javne uprave, reformu sektora zdravstvene zaštite, uspostavu jednostavnijeg načina registracije poduzeća i kompanija...

Naglasio je kako je dogovor oko uspostave mehanizma koordinacije u završnoj fazi, te da će se o tome razgovarati i u srijedu u Banjoj Luci, na sastanku s predstavnicima Vlade bh. entiteta Republika Srpska.

Ministar za promet i komunikacije Slavko Matanović istaknuo je da nema egzaktnih podataka o pelješkom mostu, te da je od svog hrvatskog kolege zatražio razgraničenje na moru između BiH i Hrvatske. 

"Mislimo da se pitanje pelješkog mosta, odlaganja nuklearnog otpada i drugih bitnih međudržavnih pitanja mora izdići iznad politike i da se u tom segmentu mora konsultirati struka. Mi tražimo da o svim tim pitanjima budemo pravovremeno obaviješteni i da u njima učestvujemo kao zainteresirana strana i ništa više ni manje od toga. BiH je prije tri godine imenovala članove u komisiju za granične prijelaze i prekogranični promet i čekamo još uvijek da to uradi Hrvatska", naveo je Zvizdić.

Tokom prezentacije predsjedavajući Vijeća ministara BiH iznio je podatke kako je u prvih šest mjeseci u BiH broj turista povećan za 25 posto, proizvodnja mesa za 72 posto, a njegov izvoz zbog odluke Turske da prihvati 15.000 tona na svoje tržište povećan je za 50 posto. Naglasio je i da je došlo do povećanja stope zaposlenosti za 1,7 posto, rasta GDP-a, te usvajanje rješenja kojim je BiH izbjegla crnu listu Moneyvala.

Istaknuo je važnost da je BiH u proteklom periodu posjetilo niz važnih ličnosti kao što su turski predsjednik i premijer Recep Tayyip Erdoğan i Ahmet Davutoglu, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Bugarske Rosen Plevneliev, srbijanski premijer Aleksandar Vučić...