Stranke ovladale bh. nebom: BHANSA u raljama sitnih političkih interesa

Teško da neka institucija u Bosni i Hercegovini na otvoren način ilustruje spoj stranačke moći i državnih resursa kao što to čini Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Na njenom čelu već gotovo deset godina sjedi Davorin Primorac, zet lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, dok je na poziciji rukovodioca finansija njegov brat, Ivica Primorac.

Agencija raspolaže godišnjim budžetom od oko 80 miliona maraka. Proteklih pet godina kroz njene račune prošlo je više od 260 miliona prihoda od usluga kontrole leta.

Sada je rukovodstvo BHANSA-e odlučilo da ignoriše državne institucije, u ovom slučaju parlament, koji već mjesecima traži uvid u finansijske izvještaje, ugovore o javnim nabavkama, visine plata, te podatke o zaposlenima. Agencija je odgovore izbjegavala, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni. Sada je parlamentarna Komisija za finansije i budžet zatražila specijalnu reviziju u BHANSA-i jer odbijaju dostaviti izvještaj o svom radu.

"Naš zahtjev je opravdan s obzirom na ponašanje rukovodstva BHANSA-e, koji odbijaju da sarađuju sa institucijama, ne želeći da podnesu nijedan izvještaj - uključujući i izvještaj o ličnim primanjima rukovodstva agencije", kaže za DW predsjedavajući Komisije Nenad Vuković, podsjećajući da BHANS-u ne amnestira to što su u finansijskom smislu nezavisni.

"To ne znači da ne treba da sarađuju sa institucijama sistema i kako su oni zamislili, da nikome ne treba da polažu račune", kaže Vuković.

Kako BiH kontroliše svoje nebo

Sada je rukovodstvo BHANSA-e odlučilo da ignoriše državne institucije, u ovom slučaju parlament, koji već mjesecima traži uvid u finansijske izvještaje, ugovore o javnim nabavkama, visine plata, te podatke o zaposlenima. Agencija je odgovore izbjegavala, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni. Sada je parlamentarna Komisija za finansije i budžet zatražila specijalnu reviziju u BHANSA-i jer odbijaju dostaviti izvještaj o svom radu.

"Naš zahtjev je opravdan s obzirom na ponašanje rukovodstva BHANSA-e, koji odbijaju da sarađuju sa institucijama, ne želeći da podnesu nijedan izvještaj - uključujući i izvještaj o ličnim primanjima rukovodstva agencije", kaže za DW predsjedavajući Komisije Nenad Vuković, podsjećajući da BHANS-u ne amnestira to što su u finansijskom smislu nezavisni.

"To ne znači da ne treba da sarađuju sa institucijama sistema i kako su oni zamislili, da nikome ne treba da polažu račune", kaže Vuković.

BiH je decenijama zavisila od susjeda kada je u pitanju upravljanje sopstvenim vazdušnim prostorom. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kontrolisali su nebo iznad bh. teritorije, u zavisnosti o dijelu prostora i visini leta. Bosna i Hercegovina nije imala ni obučen kadar ni tehničke kapacitete da to uradi sama.

Usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, BHANSA osnovana je 2009. godine. Međutim, tek krajem 2014. Agencija je preuzela oblasnu kontrolu letenja u gornjem dijelu vazdušnog prostora, do visine 10 hiljada metara. Puni suverenitet nad bh. nebom uspostavljen je tek krajem 2019. godine, kada je BHANSA zvanično preuzela kontrolu u cjelokupnom vazdušnom prostoru BiH. Istorijski trenutak, ali i početak novih problema.

Početkom februara ove godine Komisija za saobraćaj i komunikacije zakazala je javno saslušanje rukovodstva BHANSA-e, na kojem se direktor nije pojavio. Odsustvo su pravdali činjenicom da se "čitavo rukovodstvo nalazi na bolovanju". 

"Rukovodstvo BHANSA-e grubo krši zakon i onemogućava parlamentarni nadzor", rekao je poslanik Šemsudin Mehmedović (Naprijed BiH), koji je bio podnosilac inicijative za saslušanje. Podsjetio je da je parlamentarni nadzor zakonska obaveza, a ne poziv koji se može ignorisati.

Bolovanje kao alibi

Nije bilo dovoljno ni saslušanje zamjenika direktora Sanjina Hadžiomerovića, koji je dostavio određene podatke o investicijama, ali bez detalja o ugovorima i bez finansijskog izvještaja za 2024. godinu, koji je komisija izričito tražila. Saslušanjem je utvrđeno da je osmoro kontrolora leta dalo otkaz, ali puna kadrovska slika i dalje nije poznata.

"Mi insistiramo na saslušanju direktora i drugog zamjenika, koji su ovaj put izbjegli saslušanje, da bi vidjeli kako će proći ovi koji su bili prisutni", smatra Mehmedović.

Tokom prvog zahtjeva za saslušanje, iz BHANSA-e su Komisiji poslali saopštenje koje potpisuje direktor Davorin Primorac, a u kojem se navodi da Agencija nije u mogućnosti dostaviti podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za njen rad, jer troškovi zavise više "varijabilnih" faktora. Također, niko se tada nije pojavio jer je, kako su saopštili, cijelo rukovodstvo bilo na bolovanju.

"Svaki pokušaj paušalnog izračuna mjesečnih troškova dao bi nepreciznu i potencijalno obmanjujuću sliku stvarnog poslovanja BHANSA-e", naveo je tada direktor Agencije Davorin Primorac.

BHANSA: Nemamo vremena 

Agencija je ipak dostavila podatke o ukupnom broju zaposlenih od 505 radnika raspoređenih u Mostaru (150), gdje je sjedište Agencije, Sarajevu (201), Banja Luka (126) i Tuzla (28), naveo je Primorac u dopisu Komisiji, ukazujući da BHANSA kontinuirano zapošljava, školuje i obnavlja kadar.

"Ne koristimo sredstva iz budžeta BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istovremeni značajan doprinos javnim finansijama kroz poreze i doprinose", ističe direktor BHANSA-e.

Nakon što je zatražena specijalna revizija, poslali smo upit BHANSA-i u kojem smo tražili komentar na najnoviju odluku, kao i kakva će biti reakcija ukoliko Kancelarija za reviziju prihvati zahtjev Komisije. Odgovor za DW BiH prenosimo u cijelosti. 

"Prioritet BHANSA-e je sigurno i nesmetano odvijanje vazdušnog saobraćaja i izvršavanje zakonskih obaveza u upravljanju zračnom plovidbom. Sve relevantne informacije o radu Agencije redovno se komuniciraju putem službenih saopštenja i objava na zvaničnoj veb stranici BHANSA-e", naveli su u odgovoru. U nastavku su pojasnili da 'nemaju vremena'.

"S obzirom na operativne obveze, BHANSA trenutno nije u mogućnosti pojedinačno odgovarati na sve medijske upite. Javnost i mediji će o svim novim informacijama biti pravovremeno obaviješteni putem službenih kanala", rekli su za DW u Agenciji, zahvalivši se na razumijevanju.

Komisija ne odustaje

Ni raniji dopis direktora, ni saslušanje njegovog zamjenika, nisu bili dovoljni članovima Komisije koja sada traži specijalnu reviziju zbog nepoštovanja institucija.

Zanimljivo je da zaključak, kojim se traži revizija, nije usvojen jednoglasno. Od četiri člana dva su bila protiv. Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH) glasali su protiv, što je opet otvorilo priču o srpsko-hrvatskoj podršci u svim državnim institucijama.

"Taj vid samovolje i drskosti rukovodstva BHANSA-e proizilazi iz snage HDZ-a, koju politički ima na nivou BiH. Zbog osjećaja te političke moći, rukovodstvo je radilo tako kako je radilo u prethodnom periodu", kaže Vuković za DW, očekujući od Kancelarije za reviziju da što prije "uđe" u ovu Agenciju.

Porodica Dodik i obitelj Čović

Aktuelnom direktoru mandat ističe u martu ove godine, a iako su se u nekoliko navrata pokušale isposlovati izmjene Zakona o BHANSA-i, kako bi se omogućio neograničen broj mandata, izmjene su "zapele" u Predstavničkom domu.

"U ovom slučaju se samo ozvaničilo da je ovo privatni posjed obitelji Čović - ogranak Primorac. Vrlo drsko stavljaju do znanja da je to njihovo privatno vlasništvo. Ovdje je postalo normalno šta je u vlasništvu porodice Dodik, a šta u vlasništvu obitelji Čović", kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić, koja primjećuje odsustvo bilo kakve pobune i reakcije po ovim i sličnim pitanjima.

Sada je pitanje da li će Kancelarija za reviziju prihvatiti zahtjev za specijalnu reviziju i kada. Vuković je napomenuo da to zavisi od kapaciteta Kancelarije, ali da očekuje da zahtjev bude tretiran prioritetno.

Bez obzira na ishod revizije, činjenica je, smatraju naši sagovornici, da institucija, koja raspolaže stotinama miliona maraka godišnje i kontroliše nebo iznad cijele države, može godinama ignorisati parlament, odbijati podnijeti traženu dokumentaciju i krojiti zakone sebi u korist. A sve zbog „dobre stranačke strategije“ i prilagodljivih koalicionih partnera, piše Deutsche Welle.