Bh. krompir od 1. januara 2013. ne može u Hrvatsku

Proizvođači krompira u BiH strahuju od propasti vlastite proizvodnje i ogromnih gubitaka, jer od 1. januara naredne godine neće moći izvoziti ovu poljoprivrednu kulturu u Hrvatsku, koja postaje članica Evropske unije, pišu Nezavisne.

Razlog je taj što naša zemlja još nije sprovela obavezni monitoring na najznačajnije bolesti krompira, pa bi izvoz u zemlje EU u najboljem slučaju bio moguć tek 2015. godine, do kada bi monitoring trebalo da traje. Nebriga države će rezultirati propadanjem velikih količina krompira, jer je Hrvatska bh. proizvođačima bila najznačajniji partner u izvozu ove kulture.

Hrvatska uvozi najviše krompira iz BiH, 387.107 kg godišnje, što je vrijednost 113.989 KM, a slijede je Crna Gora sa 274.625 kg i Srbija sa 73.000 kg. 

Nevenko Granolić, menadžer Poljoprivredne zadruge VIP Krajina iz Laktaša, koja izvozi velike količine krompira u Hrvatsku, rekao je da definitivno nećemo moći izvoziti krompir u ovu zemlju od 1. januara, dok ne bude sproveden monitoring.

"Imaćemo tu ozbiljan problem, kao što je bilo s Rumunijom kada je ušla u EU, pojavili se deficiti jer smo imali dobar plasman krompira u tu zemlju. Sad će pogotovo biti deficit, jer je Hrvatska najjači uvoznik našeg krompira", rekao je on i dodao da će domaći farmeri, zbog nemogućnosti izvoza u Hrvatsku, biti prinuđeni da bacaju velike količine krompira i da njihova proizvodnja propadne u narednim godinama.

Teško nadoknadiv gubitak

"Međutim, kada proizvodnja padne jednu ili dvije godine, teško se može oporaviti, tako da, kada budemo mogli izvoziti, nećemo imati šta", rekao je on.

Kao rješenje da se prevaziđe ovaj problem, Granolić je naveo da treba da se vrši dorada krompira, koja bi zahtijevala određena ulaganja, ali bi nakon nje krompir mogao u zemlje EU. Ipak, on je rekao da je ta dorada jako skupa i da mašine koštaju oko 650.000 eura.

Igor Gavran, projekt menadžer u sektoru za makroekonomiju Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da je u prvih pet mjeseci 2012. godine iz BiH izvezeno oko 735 tona svježeg ili rashlađenog krompira, u vrijednosti od 241.066 KM.

"Izvoženo je u Srbiju, Crnu Goru, ali najviše u Hrvatsku, ukupno 387.107 kilograma krompira, vrijednosti 113.989 KM", rekao je Gavran. On je dodao da ćemo, ako u međuvremenu ne ispunimo uslove za izvoz u EU,pristupanjem Hrvatske izgubiti trenutno najveće izvozno tržište za krompir.

"Sa druge strane, ispunjavanje ovih uslova ne bi značilo samo zadržavanje hrvatskog tržista, već otvranje perspektive izvoza u cijelu EU, za šta imamo realan potencijal", smatra Gavran.

U Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja, rekli su da su prošle godine u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH počeli implementaciju Programa posebnog nadzora nad karantinski štetnim organizmima na krompiru i da će te aktivnosti biti nastavljene narednih godina.

"Nakon najmanje tri godine nadzora Uprava planira pozvati FVO misiju Evropske komisije da izvrši evaluaciju, procjenu urađenog posebnog nadzora", rekli su u Upravi i dodali da ukoliko se utvrdi da je poseban nadzor krompira kontinuirano i dobro sproveden i u skladu s procedurama EU, BiH će moći izvoziti merkantilni krompir u zemlje članice EU.