Bez podrške zakonu o građanskim inicijativama: Odbijen prijedlog Klarić i Nikšića

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas nije usvojio Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH, kojeg su predložili zastupnik Damir Nikšić i delegatkinja Sanela Klarić iz Naše stranke. 

Predlagači navode da je praksa NVO-a pokazala da nadležni organi odlažu odlučivanje i više od godinu, čime se gubi smisao provođenja građanske inicijative, naročito ako se radi o slučajevima za koje je nužno hitno odlučivanje.

Prema tom zakonu, nadležni organ dužan je da, nakon obrade potpisa, a koja može trajati maksimalno 15 dana od dana primitka građanske inicijative, konačnu odluku o prijedlogu inicijative donese na prvoj narednoj sjednici. 

Klarić je kazala da je na sjednici održanoj 26. juna 2024. godine Predstavnički dom prihvatio taj nacrt te zadužio predlagača da organizira i provede javnu raspravu u trajanju od 90 dana.  

"Nacrt zakona predstavlja korak ka ispunjenju obaveza preuzetih potpisivanjem Konvencije iz Aarhusa. Bosna i Hercegovina potpisala je Konvenciju iz Aarhusa o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima 15. septembra 2008. godine", kazala je. 

Istakla je da će njegovim usvajanjem doći do ispunjenja nekoliko prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. 

"Ovim zakonom predviđeno je smanjenje pragova za prikupljanje potpisa građana potrebnih za realizaciju građanskih inicijativa. Na nivou Federacije BiH za promjenu Ustava FBiH zakona i drugih propisa iz nadležnosti Parlamenta FBiH potrebno je najmanje 2.000 potpisa – pojasnila je Klarić. 

Dodala je da je na kantonalnom i općinskom nivou potrebno najmanje jedan posto potpisa birača iz biračkog spiska s područja nadležnosti organa kojem se upućuje inicijativa. 

"Prilikom prikupljanja potpisa za građanske inicijative neće biti potreban JMB, već je predviđeno korištenje registarskog broja identifikacionog dokumenta koji je izdao nadležni MUP", pojasnila je.  

Klarić je dodala da je BiH treća u svijetu po broju SLAPP tužbi te da se ovim zakonom uvodi zaštitu od SLAPP tužbi, koje imaju za cilj cenzuru, zastrašivanje i ušutkivanje kritičara i aktivista.