Begović: Krajem aprila odluka WHO o vakcinama Sinopharm i Sinovac

Doktorica interne medicine u bolnici Scripps Clinic and Green Hospital, La Jolla iz Californije, Vedka Begović, u intervjuu za Fenu potvrdila je da se krajem aprila očekuje zvanična odluka i moguće odobrenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za kineske vakcine Sinopharm i Sinovac.

Sinopharm vakcinu proizvela je Kineska farmaceutska kuća i ona je slična nekim ranijima, bazirana na umrtvljenom virusu. Masovno vakcinisanje u Kini i nekim zemljama Bliskog istoka pokazalo je efikasnost od 79 posto a isto tako je sugerisano da je veoma sigurna i bez puno nuspojava.

Sinovac vakcina je pokazala efikasnost od 50-65 posto do 83.5 posto bazirano na studijama iz Brazila i Turske.

"Obje ove vakcine i informacije o njihovoj efikasnosti su prezentirane WHO-u za odobrenje za širu upotrebu. Kineski proizvođači se nadaju odobrenju jer informacije koje su podnijeli su kompatibilne sa zahtjevima WHO. Da bi se vakcine odobrile od strane WHO, moraju imati efikasnost najmanje 50 posto poželjno 70 posto i da nemaju štetna dejstva", pojasnila je Begović.

Do sada su se najefikasnijim pokazale u 95 i 94.1 posto slučajeva Pfizer-BioNTech i Moderna vakcine. One su, po riječima Begović, veoma dobre u smislu prevencije simptomatičnih, asimptomatičnih infekcija i prenošenja bolesti u stvarnim okolnostima. Također, su se pokazale efektivne i prema “novim varijantama virusa korone (SARS-CoV-2)”. Prevencija smrtnih ishoda ovim vakcinama je 100 posto.

"Prema novim podacima objavljenim u Sjedinjenim Američkim Državama 76 posto ima efikasnost AstraZeneca vakcina, čija je određena količina distribuirana u BiH. Međutim, postoji zabrinutost oko potencijalnih nuspojava i rijetkih kondicija koje su prijavljene nakon vakcinisanja AstraZeneca vakcinom. U nekoliko zemalja Evrope i u Kanadi se ne daje osobama mlađim od 55 ili 60 godina", rekla je Begović.

Na upit da li vakcine mogu izazvati trombove kaže da nije jednostavno dati odgovor, te polazi od činjenice da “sama COVID-19 infekcija izaziva jaku tendencu stvaranja krvnih tromba od kojih su umrle hiljade oboljelih”.

"Intenzivni imunološki odgovor nakon vakcinisanja teorteski može biti okidač sistema za grušanje krvi ali incidence ovih pojava su veoma rijetke i ne češće nego u generalnoj populaciji. Moramo imati u vidu da su prijave nuspojava nakon vakcinisanja tražene i intenzivnije nego prijave u generalnoj populaciji što može imati uticaj na objektivnost", navela je Begović.

Kao jednako važnim smatra da period pandemije treba iskoristiti za kampanju protiv pušenja.

"Osobe koje ne puše su zdravije od pušača. Pušenje je rizik za razvijanje teških oblika COVID-19 i povećanu smrtnost. Pušaći pet puta češće obolijevaju od gripe a najmanje dva puta od upale pluća. Borba protiv pušenja je i borba protiv pandemije", zaključila je Begović.

Po njenim riječima u Bosni i Hercegovini će se situacija staviti pod kontrolu kad se građani uz pridržavanje aktuelnih mjera i vakcinišu, dok se “iskustva i znanja iz ovog perioda mogu iskoristiti da se ojača sistem primarne zdravstvene zaštite koja bi trebala da bude prvi trijažni kontakt sa pacijentom“.

"Nakon ovog perioda svijet, a i BiH, se može suočiti sa takozvanim postakutnim COVID-19, dugotrajnim periodom oporavka koji može zahvatiti mnoge organe i trajati mjesecima", poručila je u razgovoru za Fenu dr. Begović.