Badnjević: "IDDEEA ne osporava zaštitu podataka, ali neće dozvoliti širenje nadležnosti"

Direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) Almir Badnjević poručio je na konferenciji održajoj u utorak, 23. juna, da ova institucija ne osporava nadležnost Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kada je riječ o kontroli zakonitosti obrade ličnih podataka, ali smatra da je sporan pokušaj širenja nadležnosti na oblast kvalifikovanih elektronskih potpisa.

Govoreći na konferenciji za medije, Badnjević je naglasio da je pitanje elektronskog potpisa u Bosni i Hercegovini jasno regulisano Zakonom o elektronskom potpisu, koji je na snazi od 2006. godine.

Prema njegovim riječima, taj zakon precizno definiše ko može biti ovjerilac, na koji način se vrši identifikacija korisnika, koje podatke ovjerilac može koristiti, ko vrši nadzor nad radom ovjerilaca i koje institucije mogu izricati mjere zabrane.

Zaštita podataka već uređena zakonom

Badnjević je posebno ukazao na član 18. Zakona o elektronskom potpisu, koji propisuje da ovjerilac može koristiti samo one lične podatke koji su neophodni za pružanje usluge.

Kako je naveo, eventualna kontrola Agencije za zaštitu ličnih podataka mogla se odnositi isključivo na pitanje da li IDDEEA obrađuje više podataka nego što je potrebno.

"U rješenju nije navedeno koji su konkretni podaci sporni, koji su podaci prekomjerni niti na koji način je prekršen Zakon o elektronskom potpisu", istakao je Badnjević.

Dodao je da je, umjesto toga, Agencija za zaštitu ličnih podataka pokušala odlučivati o pravu IDDEEA-e da izdaje kvalifikovane elektronske potvrde, što, prema njegovom stavu, nije pitanje zaštite ličnih podataka već statusa ovjerioca.

Nadzor nad ovjeriocima u nadležnosti Ministarstva

Direktor IDDEEA-e podsjetio je da članovi 20. i 21. Zakona o elektronskom potpisu jasno propisuju da nadzor nad ovjeriocima vrši nadležni organ pri Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, te da upravo taj organ može izricati mjere zabrane rada.

"To je zakonska činjenica, a ne pitanje tumačenja ili mišljenja", rekao je Badnjević.

On je odbacio tvrdnje da IDDEEA svoju nadležnost zasniva isključivo na Zakonu o ličnoj karti BiH, podsjećajući da je Zakon o elektronskom potpisu donesen 2006. godine, Zakon o IDDEEA-i 2008. godine, dok su izmjene Zakona o ličnoj karti usvojene tek nekoliko godina kasnije.

"Pravna sigurnost mora počivati na zakonima"

Badnjević je ukazao i na, kako je rekao, kontradikciju u rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka, navodeći da se u dispozitivu ostavlja izuzetak za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacionih dokumenata, čime se, prema njegovom mišljenju, priznaje nadležnost IDDEEA-e.

Istovremeno, tvrdi da se kroz obrazloženje pokušava ograničiti i drugačije tumačiti ta ista nadležnost.

Osvrnuo se i na pozivanje Agencije na presudu Suda Bosne i Hercegovine, ističući da Sud nikada nije utvrdio da IDDEEA može izdavati kvalifikovane elektronske potpise isključivo putem lične karte, već je samo potvrdio postojanje te nadležnosti.

Na kraju je poručio da će IDDEEA ostati posvećena zakonitom radu, zaštiti prava građana i očuvanju jedinstvenog sistema digitalnog identiteta Bosne i Hercegovine.

"Pravna sigurnost građana ne može se graditi proizvoljnim širenjem nadležnosti. Ona se gradi isključivo poštivanjem zakona", naglasio je Badnjević, dodajući da će IDDEEA iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva radi zaštite svojih zakonskih nadležnosti i stabilnosti digitalnog sistema Bosne i Hercegovine.

"Pokrenut ćemo upravni spor, svoj rad nastavljamo dalje, građani neće osjetiti posljedice", poručio je Badnjević na konferenciji za medije.