Analiza: Koliko su bh. vlasti 'otvorene' prema javnosti?

Udruženje građana "Zašto ne", u suradnji s još tri nevladine organizacije iz Srbije, Crne Gore i Makedonije, provelo je regionalno istraživanje kojim su praćeni transparentnost i korištenje novih tehnologija u predstavljanju svog rada od institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji.

Projekt "Durbin"ocjenjivao je Vladu FBiH i 16 ministarstava, Vladu RS-a sa 16 ministarstava i Vijeće ministara BiH i njegovih devet ministarstava.

Urednik web stranice "Zašto ne" Dalio Sijah pojasnio je da se u slučaju vlada njihov rad pratio s postavljenih 53 pitanja, a za ministarstva je osmišljeno 60 pitanja koja su se ticala pristupa informacijama, komunikacije s građanima, transparentnosti budžetskog procesa, javnih nabavki, itd.

Rezultati za BiH su poražavajući, a uglavnom se ogledaju u nedostatku objavljenih planova rada, budžeta, izvršenja budžeta i javnih nabavki na web stranicama ministarstava i vlada. Također, niti jedno ministarstvo u BiH nema Facebook ili Twitter nalog; niti na jednoj zvaničnoj web stranici nismo pronašli mogućnost da se građani direktno obrate ministru već se sve odvija putem press službi, izjavio je Sijah.

Vijeće ministara BiH pokazalo je najbolje rezultate kada je u pitanju transparentnost rada državnih organa gdje je zadovoljeno 41,20 posto indikatora dok je najmanje indikatora zadovoljeno u sferi transparentnosti budžeta.

Najbolje rangirano ministarstvo u Vijeću ministara BiH je Ministarstvo pravde s 36,67 posto dok najlošiji rezultat ima Ministarstvo prometa  komunikacija BiH s ostvarenih 15 posto indikatora, rekao je istraživač na projektu "Durbin" Damir Berilo.

Kada su u pitanju vlade u BiH, Vlada RS-a ima bolji ostvaren rezultat od Vlade FBiH. Naime, Vlada RS-a je najbolje ocijenjena vlada u pogledu transparentnosti i korištenja novih tehnologija, ali ni ona ne ispunjava više od polovine indikatora već je ispunila 41,76 posto od ukupno 53 indikatora.

Otvorenost budžetske potrošnje nedostatak je i Vlade FBiH koja je iz ove oblasti ocijenjena s 3,57 posto od ukupno 53 indikatora. Najbolje ocijenjeno ministarstvo u ovoj vladi je Ministarstvo obrazovanja i nauke sa 48,33 posto, a najslabije je Ministarstvo prometa ii komunikacijja s 18,33 posto.

Iz svega navedenog izvedeni su zaključci koji ukazuju na jednosmjerno komuniciranje, netransparentnost kada su u pitanju budžetska sredstva, slabo korištenje društvenih mreža, nepostojanje zajedničkih strategija komunikacija unutar vlada te slabu mogućnost učešća građana u donošenju odluka.

Slična je situacija i u vladama u regionu s tim da je najbolje ocijenjena Vlada Crne Gore s 52,83, slijedi Vlada Srbije s 41,51, BiH s 37,74 posto, a na posljednjem mjestu je Vlada Makedonije s 35,85 posto od ukupno 53 indikatora.

Istraživanje je provedeno od augusta do oktobra 2013.