Akademijom u zgradi Parlamenta obilježen Dan nezavisnosti BiH

U zgradi institucija BiH u Sarajevu akademijom je danas obilježen 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Akademiju su organizirali Forum parlamentaraca BiH 1990, Skupština Kantona Sarajevo i Gradsko vijeće Grada Sarajeva, a okupljenima su se obratili zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović i bivši predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović.

Bećirović je u govoru podsjetio na hiljadugodišnje postojanje države BiH i put koji je ona prošla uz poseban osvrt na 1992. godinu kada je nakon 520 godina BiH potpuno vraćen njen međunarodnopravni status i politička nezavisnost.

''Ti datumi trebaju biti upisani u bh. historiji zlatnim slovima, da ih djeca uče u školama, da se njima nazivaju značajne kulturne, javne ustanove i drugi značajni objekti te da se njima ponosi svaki građanin BiH kada shvati i bude razumio njihovo pravo značenje za BiH bez obzira na nacionalnu, vjersku, političku i ideološku opredijeljenost'', kazao je Bećirović.

Naglasio je da je neophodno naučno obrazložiti da bosanski Srbi nisu imali i ni danas nemaju pravo na samoopredjeljenje i time na stvaranje vlastite države na tlu države BiH, ali neodgovorni pojedinci i danas nenaučno tumače ovaj princip.

''Generalna skupština Ujedinjenih naroda precizno ističe da se pravo na samoopredjeljenje ne smije nikada shvatiti kao odobravanje ili podsticanje nikakve djelatnosti koja bi dovela do raspada ili ugrozila u cjelini ili djelimično teritorijalnu cjelovitost ili političko jedinstvo država. Zato je, pored ostalih razloga, nemoguće jednostrana secesija bh. entiteta Republika Srpska jer stanovništvo jednog dijela nedjeljive BiH nikada neće moći odlučivati o sudbini cjelokupnog stanovništva BiH'', poručio je Bećirović.

Odluka o nezavisnosti, kaže Bećirović, nije imala alternative jer da se to nije dogodilo BiH danas bi bila u sastavu velike Srbije i vjerovatno bi imala status kakav danas imaju kolubarski, šumadijski ili mačvanski okrug, a takvo "poniženje, razaranje i uništenje hiljadugodišnje BiH zaustavilo je, 1. marta 1992. godine, više od 64 procenta građana BiH".

Upitao je zašto i do kada će predstavnici međunarodne zajednice, kao garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, dozvoliti zanemarivanje presuda Međunarodnog suda pravde, negiranje genocida u Srebrenici, aktivnosti iz RS-a usmjerene na rušenje države BiH, ali i zašto javno ne kažu da je zloupotrebom "entitetskog glasanja" iz RS-a oboreno više od 180 evroatlantskih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Lazović je u obraćanju okupljenima kazao da je prije 22 godine riječima "Živjela Republika Bosna i Hercegovina" čestitana nezavisnost, ocijenivši da je to bio historijski trenutak dodajući da s ponosom može reći da je jedan od onih koji je u Skupštini tadašnje RBiH glasao za održavanje referenduma.

Istakao je da je cijena nezavisnosti skupo plaćena te da su to bili neminovni historijski procesi koji nisu mogli biti izbjegnuti, a koji u većini slučajeva prate nastanak novih država.

''Nažalost, današnja BiH je daleko od proklamovanih ciljeva sadržanih u referendumskom pitanju. Ona podsjeća na čardak ni na nebu ni na zemlji. U Dejtonu jeste sačuvana, ali nam je i isporučena kao nedovršena građevina čija konstrukcija konstantno podrhtava pod teretom loših ustavnih rješenja'', kazao je Lazović.

Iznio je stav da je BiH zbog svoje ustavnopravne i teritorijalne podjele postala poprište stalnih političkih nesporazuma i sukoba te je dodao da iako su pobijeđeni vanjski neprijatelji, unutrašnji protivnici još nisu.

''Još se vode političke bitke za ostvarenje ratnih ciljeva haških optuženika. Veličaju se njihova obilježja i njeguje njihova duhovna ostavština. S druge strane ne postoji osmišljena organizirana i odgovorna politika izgradnje Bosne i Hercegovine u kojoj će se naslage nacionalnih i etničkih podjela postepeno otklanjati putem dijaloga, tolerancije, vraćanja povjerenja i ekonomskim prosperitetom, vršiti postepena transformacija etničke podijeljenosti u državu čiji će osnovni postulati biti princip slobode i princip jednakosti'', kazao je Lazović. 

Poručio je da je potrebno svi da se okrenu temeljnim ljudskim vrijednostima i bore da te vrijednosti postanu sastavni dio političkog života jer bez toga se ne može očekivati poboljšanje i napredak u društvu.