Adi Ćerimagić: Paradoksi odluke EK za BiH i "zeleno svjetlo" koje to nije

Bosna i Hercegovina je, navodno, dobila "zeleno svjetlo" za početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji (EU), ali pod određenim uslovima koje mora ispunjeni do marta 2024.

"Pregovori o članstvu BiH u EU kad ispuni određene uvjete", kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Šta ovakav rasplet - kojeg su u Sarajevu doživjeli u rasponu od oduševljenja i historijskog uspjeha preko suprtilnog "NE" – znači za BiH, za portal Radiosarajevo.ba govori analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adi Ćerimagić.

"Činjenica da je Europska komisija neuobičajeno dugo razgovarala o tome da li da preporuči otvaranje pregovora o članstvu u Europskoj uniji sa Bosnom i Hercegovinom govori koliko je različitih mišljenja o tome šta uraditi bilo", kaže Ćerimagić.

Velika očekivanja

Prema njegovim riječima, u samoj Europskoj komisiji (EK) bilo je nekih koji su željeli da se pregovori sa Bosnom i Hercegovinom otvore bez ikakvih uslova, i da se odgovori na velika očekivanja u samoj Bosni i Hercegovini i nekim zemalja članicama predvođenim Slovenijom i Austrijom.

"Međutim, suočeni sa onim u Komisiji koji su bili protiv, ali i vrlo skeptičnim raspoloženjem u ključnim članicama, prije svega Njemačkoj, Europska komisija je našla jedan elegantan način da preporuči otvaranje pregovora, ali i da u isto vrijeme kaže da tu svoju preporuku neće 'testirati' na zemljama članicama prije nego što BiH napravi napredak u reformama", ističe Ćerimagić.

U praksi to znači da BiH sada treba saznati šta je to što treba uraditi kako bi taj skeptični dio Komisije i skeptične zemlje promijenile svoje mišljenje.

"Nije tajna da je, naprimjer, Njemačka, koja se pokazala najtvrđim orahom, uporno tražila značajnije provedbe 14 ključnih prioriteta. Pored toga je tražila ratifikaciju sporazuma iz Berlinskog procesa, odnosno ukidanje viznog režima BiH sa Kosovom. 

Ali, i to moram posebno potcrtati, Njemačka je uporno ukazivala na negativne trendove u samoj Republici Srpskoj, te tražila odustajanje od napada na ustavni i institucionalni okvir BiH, i vraćanje na prethodno stanje (povlačenjem u Narodnoj skupštini RS usvojenih zakona i dokumenata), kao i ukidanje zakona koji se vide kao udar na medije i civilno društvo", dodaje sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Guranje u Dodikove ruke

Da li će sada sve to biti uslov za otvaranje pregovora? Zaista je to teško kazati, kaže nam Ćerimagić.

"Ali vjerujem da govori o tome koliko će teško biti otvoriti pregovore. Mali paradoks u svemu tome je što zahtjev EU i, naprimjer, Njemačke za dodatnim reformama u BiH, koalicione partnere iz Federacije BiH, na neki način "tjera" u ruke vladajućoj koaliciji u RS-u, s kojom, da bi otvorili pregovore, onda "moraju" praviti teške kompromise. S istim onim čiju politiku je Njemačka, ali i Europska komisija, na kakav-takav način sankcionisala", zaključio je Ćerimagić.