Lažne prijave za zlostavljanje djece tokom brakorazvodnih parnica u BiH

Sanja Šabanadžović
Lažne prijave za zlostavljanje djece tokom brakorazvodnih parnica u BiH
U teškim i poremećenim odnosima u porodici koji često dovode do razvoda braka, roditelji povremeno zaborave kako taj stresan događaj utječe na njihovo dijete.

I ne samo to. U moru burnih i nekontroliranih emocija, u želji  da povrijede drugog partnera nekada se koriste nezamislivim "oružjem". Osveta ide do te mjere da se partner optužuje za seksualno ili fizičko zlostavljanje djeteta.

Takva manipulacija se u Americi naziva SAID - seksualne optužbe u razvodu, do kojih dolazi prije početka zakonskog postupka razvoda.

Tokom 2015. godine razvedeno je 1.997 brakova, što predstavlja povećanje od 20,66% u odnosu na 2014. godinu.

"Dešavalo se, iz razloga u koje ne možemo ulaziti, da jedan roditelj optuži drugog kako zlostavlja i maltretira dijete kako bi odugovlačio sa brakorazvodnim postupkom. Ta osoba prijavi policiji krivično djelo nasilja nad djetetom, kako bi manipuliralo osobama i institucijama i tako ostvarilo svoje ciljeve. 

Često nam dolaze roditelji kako bismo istražili slučaj. Centri za socijalni rad nam se također obraćaju zbog takvih problema, jer su onda prisiljeni da se bave njihovim pravima, umjesto pravima djeteta. Vrlo se rijetko dešava da se roditelju oduzme skrbništvu, to je najteža sankcija koja je nekad u najboljem interesu djeteta. Konflikti u porodici vrlo negativno utječu na djecu i ako sud odluči da je to u djetetovom najboljem interesu, on će ga smjestiti u drugu porodicu ili mu odrediti staratelja", kaže za Radiosarajevo.ba Aleksandra Marin-Diklić, šefica odjela/pomoćnica Ombudsmena BiH.

Najveći broj dobijenih žalbi odnosi se upravo na brakorazvodne parnice, ali i neisplaćivanje alimentacije. 

"Alimentaciju najčešće plaćaju očevi. Iako postoji presuda za naplatu izdržavanja, osobe često čine sve kako bi izbjegle tu obavezu: mijenjaju prebivalište, prenose nekretnine na druga lica... U takvim slučajevima, preporučujemo strankama da se obrate tužilaštvu.

U Hrvatskoj čak postoji zakon po kojem država plaća alimentaciju, pa tjera dužnika da taj iznos naplati. U takvom mehanizmu, djeca bi uživala svoja prava, jer ako roditelj ne plaća, onda se to odražava na njegovo zdravstveno osiguranje itd...", dodaje Marin-Diklić.

Danas svaka škola ima pedagoga ili psihologa koji bi trebali posvetiti svoju pažnju djeci i detektovati neki problem. Problem su djeca van sistema.

"Kada se nama jedan roditelj obrati jer ne kontaktira sa djetetom koje je dato majci, to je obračun roditelja između roditelja, emocionalno zlostavljanje. Imali smo žalbi zbog ekonomske eksploatacije djece, tada prijave često upućuju škole koje dođu do saznanja da roditelji tjeraju djecu na prosjačenje. Onda alarmiramo i socijalni centar i policiju", pojasnila je naša sagovornica.

Na godišnjem nivou Ombudsman za ljudska prva BiH provjeri oko 150 žalbi, kada su u pitanju povrede dječijih prava. Neke od njih pokrenu sami, po službenoj dužnosti ili prijavi. No, najmanje prijava dolazi od same djece, što je u odnosu na ostale zemlje Evrope zaista poražavajuće.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak