32. godišnjica Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca: "Institucija je došla do svoje zrelosti"

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca svečano je obilježilo 32 godine uspješnog rada i djelovanja. Ta institucija je preuzela nekoliko strateških projekata od dugoročnog interesa i za Bosnu i Hercegovinu i za bošnjački narod.

Predsjednik VKBI-ja prof.dr. Kasim Trnka je u obraćanju zvanicama, akademicima, podsjetio na početak stvaranja Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, a to tijelo, danas institucija, uspostavljeno je u najtežem vremenu za BiH 22. decembra 1992. godine u Sarajevu, kada je agresija bila u najvećem obimu i kada se pokazala potreba da se okupe intelektualci i pomognu javnim vlastima u iznalaženju najboljih rješenja za konkretna pitanja.

Ta se aktivnost nastavila kasnije i komentarima mirovnih planova za BiH, a poslije rata je VKBI razvila aktivnost kroz javne tribine, izdavačku djelatnost, zvanična saopćenja itd.

"Kako ljudi u 32. godini stiču ozbiljnost, tako i ova institucija dolazi do svoje zrelosti, ja bih rekao, i sada, osim redovnih aktivnosti, preuzela je nekoliko strateških projekata od dugoročnog interesa i za BiH i za bošnjački narod ", kazao je profesor Trnka.

On je u izjavi Feni podsjetio da se Vijeće puno angažiralo sa rahmetli akademikom Dževadom Jahićem na izradi Rječnika bosanskog jezika i 11. tom je već izašao, ali "iako je Jahić preselio, treba nastaviti tu aktivnost, a projekt je da bude do 20-tog toma velikog enciklopedijskog izdanja".

"Svaki narod mora da ima kodifikaciju svoga jezika. To je obilježje njegovog identiteta. I na tome će se Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca angažirati da se do kraja ovaj proces provede", kazao je Trnka.

Drugi važan projekt koji je uspješno okončan, dodao je, je uvezivanje Bošnjaka ma gdje bili.

"Uspjeli smo da povežemo Bošnjake sa područja bivše Jugoslavije i to ne pojedince, nego institucije Bošnjaka, Bošnjačka vijeća iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije. I prvi put je napravljena jedna institucionalna veza", podsjetio je Trnka.

Formiran je Matični ured društva bošnjačkih vijeća sa područja bivše Jugoslavije i tu ćemo, kako je kazao, uspjeti da se brinemo o identitetskim pitanjima Bošnjaka na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije.

Prvo će početi sa utvrđivanjem zajedničkih simbola, zastave, grba, po mogućnosti i himne, a onda će analizirati školske programe kurikuluma na bosanskom jeziku.

"Potom, analiziramo ustavni i zakonski položaj Bošnjaka u svim tim državama i razmišljamo kako može da se popravlja ta položaj na zajedničkom djelovanju", naveo je on.

Projekt na kojem je VKBI duže radio i nastavit će, projekt pravaca razvoja reformi Ustava BiH i drugih reformi na putu prema Evropskoj uniji i NATO-paktu.

"I to smo radili sa velikim brojem drugih nevladinih organizacija, uključujući i one sa nacionalnom provenijencijom, kao što su Srpsko-građansko vijeće, Hrvatsko-narodno vijeće, La Benevolencija i brojne druge nevladine organizacije", kaže Trnka i dodaje da je u zajedničkoj deklaraciji sadržano shvatanje kako bi trebao da ide put reforme prema Evropskoj uniji.

Osim svečanog programa, na Akademiji su laureatima Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca za 2024. godinu uručene zahvalnice i plakete.

Zahvalnice su dodijeljene Fondaciji za izdavaštvo Sarajevo i Azri Smajović, dok će plakete dobiti Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, akademik prof. dr. Mirko Pejanović, mr. sci. hafiz Sulejman Bugari, Josip Pejaković, prof. dr. Sead Turčalo, prof. dr. Larisa Velić i Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.