Albanija: Krvna osveta se ponovo razbuktala
Minhenski dnevnik Süddeutsche Zeitung u tekstu pod naslovom 'Kad krvarim ja krvarićeš i ti' piše o krvnoj osveti koja je nakon pada komunističkog režima u toj zemlji ponovo uzela maha, javlja DW.de.
Nakon pada komunističkog režima u Albaniji 1991. krvna osveta se ponovo razbuktala.Posebno kada su se mnogi Albanci tokom krize 1997. domogli oružja tako što su upali u vojna skladišta.
„1997. dogodilo se najmanje 2.000 ubistava iz krvne
osvete", kazao je Ismet Elezi koji se bavi istraživanjem Kanona Leke Dugađinija
(U Kanonu između ostalog stoji da ukoliko jedan čovjek ubije drugog, muški član
porodice mora da uzvrati istom mjerom. prim. aut.).
„A
tada su se dogodila ubistva zbog zavade stare sto godina“, ističe Elezi.
Vlada u Tirani kaže da su divlja vremena prošla i da je od 2001-2012. bilo 'samo' 98 ubistava zbog zavade porodica.
Građanski
orjentisane organizacije i naučnici smatraju kako je vlada te brojke dobrano
uljepšala. „Vlada to radi jer država stremi ka članstvu u EU i izbjegava bilo
kakve mrlje koje mogu naštetiti nacionalnom imidžu“, kaže ekspertkinja za
Albaniju Antonija Jang listu Süddeutsche
Zeitung.
„A
zemlja u kojoj se pravda uzima u svoje ruke što vodi do ubistva i pogađa
hiljade građana nije baš slika zemlje kandidata za članicu Evropske
unije", piše list i navodi da se prema izvještajima albanskog ombudsmana
od januara 2010. do septembra 2012. dogodilo samo 15 ubistava iz krvne osvete.
Proces dobija ko ima više novca ili bolje veze
„No,
samo pred okružnim sudom je u tom vremenskom periodu prijavljeno 50 ubistava
što zbog zavade što zbog krvne osvete. Mnogi Albanci izbjegavaju da idu na sud
jer često se događa da proces dobija onaj ko ima više novca ili dobre veze.
Svjedoci tako bivaju zastrašivani i dobijaju prijetnje. A posljedica svega je
upravo ta da se mnoge prijetnje i ubistva ne prijavljuju. I stručnjaci kažu da
se u Albaniji nije prestalo s krvnom osvetom već da takva ubistva sve više
uzimaju maha", piše minhenski dnevnik.
Süddeutsche Zeitung naglašava da se najveći
broj ubistava događa zbog svađe oko imovine. Jer, dvije decenije nakon
pada komunizma sudovi nisu donijeli presude u preko 10.000 tužbi koje se tiču
povraćaja imovine ili isplaćivanja odštete. List napominje da je kazna
zatvora za ubistvo iz krvne osvete 25 godina, ali da "sudovi najčešće
presuđuju kao da se dogodilo ubistvo u afektu i počinioci dobiju osam godina
zatvora.
„Tako
ubice već nakon četiri godine znaju da izađu iz zatvora, a vrlo brzo potom budu
ubijeni od porodice žrtve“, naglašava Ismet Elezi stručnjak za Kanon Leke
Dugađinija iz Tirane.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.