A ko nije radio za bugarsku DB?
Radiosarajevo.ba
U Bugarskoj su otvoreni dosjei stare Državne bezbjednosti i tako su otkriveni mnogi bivši „saradnici“. Za tajne službe su radili ministri, poslanici, ali i novinari. To samo pokazuje koliki uticaj (je) ima(la) Služba.
Najviše političara
Bugarska komisija za ispitivanje dosjea Službe državne bezbjednosti objavila je već imena 107 članova vlada između 1991. i 2008. godine koji su sarađivali sa bivšom komunističkom tajnom službom. Provjerene su i biografije svih poslanika i utvrđeno da je njih 139 sarađivalo sa istom službom. Čak je i predsjednik Bugarske Georgij Prvanov raskrinkan kao saradnik bivše državne bezbjednosti.
To najbolje svjedoči o valjanosti zakona o pristupu tajnim dosjeima državne bezbjednosti koji je usvojen prije tri godine. Zakonom je predviđeno postepeno otvaranje dosjea istaknutih ličnosti javnog života – političara, sudija, državnih tužilaca, visokih zvaničnika, bankara, novinara i mnogih drugih.
Novinari ne zaostaju za političarima
Što se novinara tiče, predstavnica vlasti nadležnih za dosjee Ekaterina Bončeva kaže: „Provjerili smo dosjee 2.366 novinara i ustanovili da su 102 sarađivala sa bivšom službom državne bezbjednosti“.
Ona kaže da su među bivšim saradnicima danas neka zvučna imena i dodaje: „Većinu novinara vrbovalo je Odjeljenje 6. To Odjeljenje bilo je nadležno za one koji drugačije misle“.
Novinare su vrbovala i druga odjeljenja tajne službe – za kontrašpijunažu ili špijunažu u inostranstvu. Poslije sloma komunizma ti dosjei postali su predmet ogorčenih sporova i bilo je mnogo zahtjeva da se mnoštvo imena ukloni iz registra, kaže Bončeva.
Kakva je današnja slika?
Očigledno su nekadašnji vlastodršci pokušavali da zaštite novinare – saradnike državne bezbjednosti. A kakva je danas situacija? Ekaterina Bončeva kaže:
„Među novinarima još je pet do deset posto saradnika bivše tajne službe. U bugarskoj novinskoj agenciji BTA provjerili smo 71 novinara, 23 su sarađivala sa državnom bezbjednošću“.
Međutim, najviše je bivših saradnika među vlasnicima privatnih radio i televizijskih stanica. Da li su ih osnivali na zahtjev bivših poslodavaca ili njihovim novcem? Bončeva smatra da na to pitanje još nema odgovora, ali jedno je izvjesno:
„Ustanovili smo da su neki vlasnici komercijalnih medija, koji su doprinijeli prevratu u Bugarskoj, bili saradnici državne bezbjednosti. Dakle, ne bismo mogli reći da ona nije uticala na promjene u zemlji“, dodaje Ekaterina Bončeva.
Deutsche Welle/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.