Bosni bez podrške Grada prijeti gašenje

Danas je u Sarajevu održana planirana vanredna sjednica Skupštine KK Bosne, na kojoj je ponovljeno kako se ovaj klub nalazi u teškoj situaciji, najtežem od svog osnivanja.

Tokom sjednice prikazano je finansijsko poslovanje kluba od 1997. do 2010. godine, a u tom vremenskom periodu napravljen je dug od 6,7 miliona konvertibilnih maraka. Dovoljan je to pokazatelj u kakvom se stanju trenutno nalazi nekadašnji prvak Evrope, s čime su se svi govornici danas i složili, ali ne i ponudili konkretnije prijedloge za rješavanje problema.

Najveći dug klub ima prema FBiH na ime poreza i iznosi 3,8 miliona, a 2,9 miliona Bosna je dužna fizičkim i pravnim osobama i dobavljačima, te 300.000 KM Centru Skenderija.

Klub poziva nadležne kantonalne institucije da privremeno sufinansiraju takmičarsku sezonu jer bi u protivnom moglo doći do blokade računa, isključenja iz sistema takmičenja i prestanka s radom kluba.

Gradske, kantonalne, federalne i državne vlasti pozvane su u pomoć, a pored članova Skupštine i UO kluba, danas su na sjednici Skupštine prisustvovali i predstavnici nogometnih klubova Sarajeva i Željezničara, RK Bosna, koji su se složili da postoji nebriga gradskih i kantonalnih vlasti kada je sport u Sarajevu u pitanju.

Nihad Imamović, predsjednik Skupštine u, kako kaže, što skorijem roku namjerava zakazati redovnu Skupštinu kluba, kada bi se trebale odrediti konkretne smjernice za opstanak KK Bosne.

"Svjesni ulazak u dugove klub opravdava stalno prisutnom potrebom i željom za očuvanjem ranije stečenog ugleda i tradicije KK Bosna te  stalno izraženom interesu ukupne javnosti za ostvarivanjem sportskih rezultata u afirmaciji grada, kantona i države. U ovom periodu izostala je odgovarajuća podrška sponzora, ali prije svega nadležnih državnih organa, što je dodatno uticalo na negativnu finansijsku situaciju u klubu, navodi se u saopćenju KK Bosne. 

Šta se desilo evropskim košarkaškim divovima?

U jako teškoj situaciji su i drug, veliki, košarkaški timovi, bivše Jugoslavije, a najsvježiji primjer je Cibona kojoj je Zagreb preuzeo dug, a za uzvrat Grad Zagreb raspolaže poslovnim prostorima u Ciboninom kompleksu.

Zagreb preuzima dio Ciboninog duga