Prva utrka za svjetsko prvenstvo u Formuli 1

Na današnji dan, 13. maj, davne 1950. godine na nekadašnjem uzletištu Kraljevskih vazdušnih snaga Silverstoneu, prerađenom u trkaću stazu, održana je prva utrka svjetskoga prvenstva vozača Formule 1.

Učešće na utrci koju je organizovao Kraljevski automobilistički klub (RAC =The Royal Automobile Club), nazvanoj Velika nagrada Evrope, uzeo je 21 vozač iz Argentine, Italije, Francuske, Monaka, Švicarske, Tajlanda, Belgije, Irske i Velike Britanije.

Favoriti utrke, vozači Alfa Romea čiji su bolidi nazvani Alfetta, opravdali su ovaj epitet. Nakon 70 odvoženih krugova pobijedio Giuseppe Farina, koji je na kraju sezone postao i prvi svjetski prvak u istoriji F1, a također, drugo i treće mjesto pripali su njegovim timslim kolegama.

Osim kralja Georgea VI., kraljice Elizabete, visokih vladinih dužnosnika i diplomatskog kora, utrku je posmatralo i 150.000 gledatelja. 

Vozači su bili su obučeni u široke plave tute, poput mehaničarskih, a glava im je bila prekrivena platnenom ili kožnom kacigom. Jedino je Piero Taruffi imao kacigu od tvrđeg materijala, donekle otpornog na udarce. Glave su im stršile izvan školjke i gledatelji su mogli vidjeti svaki njihov pokret.

Većina je vozača za današnje pojmove bila u poznim godinama: Chiron (50), Etançelin (54), Sommer (44), Bonetto (47), Sanesi (39), Taruffi (44). Među njima bilo je i onih plave krvi koji su oduvijek punili startne rešetke, poput švicarskog baruna Emanuela de Graffenrieda i tajlandskog princa Birabongse Bhanubana, zvanog jednostavno princ Bira.

U prvoj sezoni F1 održano je, pored Velike Britanije još šest utrka: Monako, Indianapolis, Švicarska, Belgija, Francuska i Italija, a prije 52 godine, kada su priređene skromne priredbe, niko nije ni sumnjao da će s vremenom utrke Formule prerasti u veliki spektakl.