ART OF SOUND: Aaron Copland

Večerašnja emisija Art of Sound (emituje se četvrtkom u 22h) predstavlja rad američkog kompozitora Aarona Coplanda, takođe i pisca i dirigenta, u značajnoj mjerizaslužnog za promoviranje tradicijske priče i zvuka Amerike. 

Copland (1900-1990) je rođen pred sami početak dvadesetog stoljeća, u sumrak 1900. godine, za života vjerujući da je u cjelosti dijete Novoga vremena. Shvativši suprotno, jednom je prilikom zaključio: ''...Neki su autoriteti ustvrdili da je dvadeseto stoljeće započelo 1. januara 1901. Proračunao sam, stoga, da sam proveo svojih prvih četrdesetosam dana u devetnaestom stoljeću – alarmantna pomisao!'' Ipak, Aaron Copland bio je čedo suvremenih tendencija u muzici, i učenik pojedinih tada poznatih umjetnika poput Rubin Goldmarka, Paul Vidala ili Naide Boulanger, čiji je ekletični ukus utjecao i na Coplandov vlastiti stil. Nakon svojih studija u Parizu, po povratku u domovinu Copland je postao jedna od ključnih figura američke muzike. Pisao je, dirigovao, podučavao, svirao i postao predsjednikom Asocijacije američkih kompozitora. Komponovao je za teatar, film, balet, te za potonji žanr i djelo koje je autoru donijelo i prestižnu Pulitzerovu nagradu - balet Appalachian Spring inspiriran tradicionalnim američkim životom, kroz predstavu priprema za jedno vjenčanje u farmerskoj zajednici Pennsylvanije. U skladu sa svojom sklonošću ka tematici proizašloj iz njegova vlastitog kulturnog kruga, Aaron Copland je bio vezan za tradicijsku muziku, pjesmaricu i likove iz američkog folklora. Nerijetko je citirao narodne napjeve, nastojeći ih prikazati u što autentičnijem izdanju, dajući im samo skromnu i odgovarajuću pratnju. Godina 1950. i 1952. objavio je dva izdanja Old American Songs, koja su otkrila vremešno lice Amerike sa po dvije kvekerske i minstrel pjesme, sentimentalne balade i dječije pjesme, te himne.

Nastavivši putem (samo)osvještenja uloge (pre)nositelja američke kulture, u vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je patriotizam bio potreba i zahtjev, Copland je svoj doprinos dao i djelom Lincoln Portrait, napisanom, sasvim logično, za govornika i orkestar. I konačno, sada globalno poznati zvuk namijenjen svakome čovjeku, ukazao se kroz Coplandovo djelo Fanfare for the Common Man, kojim je umjetnik odgovorio na zahtjev narudžbe da se povežu u jedinstvenome spoju tradicionalne fanfare i suvremeni zvuk, donijevši malo djelo koje će zabilježiti ogroman uspjeh, i svojom popularnošću ući iz dvadesetog u dvadesetprvo stoljeće.

U večerašnjoj emisiji slušamo neka od djela Aarona Coplanda, Fanfare for the Common Man, Applachian Spring (Los Angeles Philharmonic Orchestra/Zubin Mehta), Dance Symphony (Detroit Symphony Orchestra/Antal Dorati) i pet pjesama iz zbirke Old American Songs (English Chamber Orchestra/Carl Davis).