Snimak od 17 sekundi postao viralan širom svijeta: Ovako mladi žele da im izgleda posao!

Promjene koje je sa sobom u ekonomije zapadnih demokratija donijela kriza izazvana pandemijom puno su dublje nego što se to činilo tokom 2020. i 2021. godine.

Naime, posljedice strmoglavog pada privrednih aktivnosti imaju šire posljedice od smanjivanja BDP-a.

Za vrijeme pandemije rođena je inflacija za koju se još ne može znati hoće li je velike centralne banke 'ubiti' dizanjem kamata, a došlo je i do vrlo značajnih promjena u stavovima ljudi prema poslu te, općenito, načinu života.

U Sjedinjenim Državama poslodavci se tako suočavaju s milionima koji se više ne žele vratiti u urede, što je vjerovatno najlogičnija posljedica ‘privremenog‘ rada od kuće.

Uz to, Amerikanci su sve hrabriji u napuštanju trenutnih poslova. U prvoj polovini godine četiri miliona ljudi svaki mjesec dalo je otkaze, a taj trend napuštanja posla se pojačava.

Prema istraživanju McKinseyja, u drugom dijelu godine oko 40 posto zaposlenika razmišlja o tome da svom poslodavcu saopšti odlazak. Mnogi od tih ljudi ne planiraju novo zaposlenje, bez obzira na to što je američko tržište rada vrlo "živahno".

Istraživanje McKinseyja vrlo je relevantno jer je provedeno globalno na 13.000 zaposlenih, od čega 6.294 radi u Sjedinjenim Državama. Amerika se suočava i s vrlo značajnim padom produktivnosti, što se također ocjenjuje kao jedna od specifičnosti izniklih na tlu pandemijskih promjena.

No, najveće iznenađenje za američke poslodavce jest drastična promjena odnosa prema poslu kod velikog broja zaposlenih, bez obzira na sustave nagrađivanja odnosno penalizacije za (ne)ispunjavanje rezultata. Taj novi fenomen nazvan je "Quite quitting" (tihi otkaz), a radi se o trendu koji je zarazio milione. Posebnu pažnju novom problemu posvetio je The Wall Street Journal, koji analizira članak o viralnom videu u trajanju od 17 sekundi pod nazivom "Quite quitting".

"Fraza je generirala milione pogleda na TikToku jer neki mladi profesionalci odbacuju ideju nadmašivanja u svojim karijerama te označuju manji radni entuzijazam kao formu otkaza (quittinga). Naravno, svaka generacija postaje dio radne snage te brzo shvata kako imati posao nije zabava i igra. Razlika je sada u tome što danas ova grupa ima TikTok i hashtagove za emocije.

I ti su 20-godišnjaci postali dio radne snage tokom COVID-19 pandemije, sa svim tim dislocirajućim efektima, uključujući zamagljene granice između rada i života. Mnogi radnici kažu kako sada imaju snagu oduprijeti se zahvaljujući snažnom tržištu rada, a nova istraživanja Gallupa pokazuju kako radni angažman pada.

Radni angažman pada u više generacija, ali, prema istraživanju Gallupa, generacije Z i mlađi, rođeni 1989. i nakon toga, imaju najniži radni angažman u odnosu na sve ostale, i to na nivou od 31 posto.

Ispod možete pogledati "Quite quitting" video koji je privukao veliku pažnju na društvenim mrežama.

@zaidleppelin

On quiet quitting #workreform

♬ i thought you wanted to dance - ruby

Dodajmo kako je zabušavanje samo jedna od krupnih promjena kad su u pitanju stavovi Amerikanaca prema vlastitom radnom mjestu. Čini se, naime, da je tokom pandemije počeo nestajati i pojam prijateljstva, odnosno kolegijalnosti na poslu.

U svježem istraživanju na 1000 američkih zaposlenika, što je relevantan uzorak, odnosi s drugim zaposlenicima karakterizirani su kao najmanje važni faktor za zadovoljstvo na poslu. Na prvom mjestu po važnosti su visina plate te balans između rada i privatnog života.

Ispitanicima je ponuđeno ukupno 14 izbora. Posebno nezainteresirani za odnose s kolegama su ljudi u kompanijama s visokom fluktuacijom zaposlenika. Njih čak dvije trećine ne smatra vrijednim družiti se sa svojim kolegama, pa čak niti ih bolje upoznati.

Zamislite kako će izgledati tržište rada kada radišna generacija "baby boomera" u potpunosti završi u penziji pa sve preuzmu mlađe kohorte u kojima je visok udio zabušanata, baš kao što je i vrlo značajan udio onih koji uopšte ne mare za svoje kolege s posla te im je balans privatnog života puno važniji prioritet od profesionalnog dokazivanja, piše Jutarnji.

Hoće li to ‘novo normalno‘ zaista biti bolje mjesto za život?